Microsoft Word - PodatakInformacija 1    Podatak, informacija, informatika, znanje, mudrost Od podatka do mudrosti -DIKW (Data, Information, Knowledge, Wisdom)- • Informacije su podaci kojima je data određena struktura; • Znanje su one informacije kojima je pridružen smisao. Podatak Riječ podatak potječe od mn. lat. datum što znači dio informacije. Podatak je jednostavna neobrađena izovana misaona činjenica koja ima neko značenje. Podaci (eng. Data) su znakovni prikaz činjenica i pojmova koji opisuju svojstva objekata i njihovih odnosa u prostoru i vremenu. Podatak je nematerijalne prirode, on jednostavno postoji u našim mislima i nema značenje unutar ili izvan svog postojanja ili o samom sebi pa se pridružuje značenju kojim opisujemo svojstva objekata. Može postojati u bilo kojem obliku bio upotrebljiv ili ne. Podaci se pamte zapisuju i bilježe na način koji im je primjeren i koji im odgovara. Tako oblici podataka mogu biti: zvučni, slikovni, brojčani ili tekstualni. Struktura podatka je apstraktna i čine ju: značenje (naziv i opis značenja određenog svojstva), vrijednost (mjera i iznos) i vrijeme. Podaci u kontekstu (smislu) i kombinovani unutar strukture čine informaciju. Obrada podataka Obrada podataka je proces pretvaranja podataka u informacije.   Da bi podatak postao informacija mora imati značenje novosti za primaoca, odnosno mora utjecati na povećanje nivoa znanja primaoca. 2    Informacija Riječ informacija potječe od lat. Informare što znači informisanje, obavještavanje. Informacija (eng. Information) je rezultat analize i organizacije podataka na način da daje novo znanje primaocu. Informacija je raznolikost poruka od davaoca (onog koji šalje informaciju) do primaoca (onog koji prima informaciju). Informacija postaje znanje kad je interpretirana, odnosno stavljena u kontekst ili kad joj je dodano značenje. Informaciju čine podaci kojima je dano značenje putem relacijskih veza, odnosno organizirani podaci koji su uređeni za bolje shvaćanje i razumijevanje. Značenje informacije može biti korisno, ali i ne mora. Informaciju možemo shvatiti kao podatak kojem je pridružen kontekst. Koliko je podataka potrebno za donošenje dobre odluke? Tačan odgovor je: nijedan. Odluke se ne donose na osnovu podataka, već na osnovu informacija. Podatak, sam za sebe, ne nosi nikakvu informaciju, dok se ne stavi u neki kontekst, dok se ne definiše njegov odnos sa nekim drugim podacima. Npr. većini ljudi ništa ne znači podatak da mu je holesterol 5. Da li je to dobro ili loše? A šta ako je 4? Ili ako je 7? Međutim, ako znate da je normalan nivo holesterola do 5,2, stvari postaju jasnije Podatak je kao ruda gvožđa – od nje se svašta da napraviti. Pitanje je samo šta vam je cilj. Ako vam je cilj da nešto pojedete, može se npr. napraviti viljuška, koja je najčešće vrlo koristan “alat za unos hrane”. Ali ne i ako želite da pojedete supu. U tom slučaju kašika je pravi izbor. Šta je informacija? Informacija je proces i predstavlja aktivnost komuniciranja. Informisati, znači prenijeti znanje nekome. Ukoliko neki podatak, ili mnoštvo podataka koje smo primili ne poveća nivo našeg postojećeg znanja, onda ti podatci ne predstavljaju informaciju. Definicija STC-a ili Društva za tehničku komunikaciju šta je informacija: Informacioni dizajn primjenjuje tradicionalne i nove principe dizajna na proces prevođenja kompleksnih, neorganizovanih, ne struktuiranih podataka u vrijednu informaciju koja ima smisla. Informacioni dizajn primjenjuje otkada je i komunikacije među ljudima. Svaki put kada progovorite, ili nešto napišete, vi sprovodite informacioni dizajn. Svaki put kada komunicirate sa bilo kime u svojoj sredini cilj vam je da vaša informacija na najbolji način prenese vaše misli i osjećanja. U suštini, informacioni dizajn je vještina da se informacija prenese tako da kod korisnika te informacije postigne unaprijed željeni cilj, da je razumije onako kako vi želite. Naš cilj je da nam mašine tj. računari olakšaju put do informacija. U tom smislu koristimo računare da dođemo do informacija.   Informa Pojam inf • In • In • In po Danas se m • na • na • na Razvoja in Moderne t informacij Informati Postoje m Informati mašina, k područjim Informati INFORMA organizac Mi ćemo Informati prvenstve podataka. atika i inf formatike formatika je formatika pr formatika je omoć računar može reći da auci o računa auci o inform auci o telekom nformatike v telekomunik a sa obradom ka i inform mnoge defin ika je nauka kao nositelj ma ljudske d ika je nau MACIJA, te z ciju i efikasn dati definic ka je naučn eno: čovjek . formacija nauka o info roučava infor e naučna dis ra. informatika arima (Comp macijama (Inf munikacijam vezan je za pr kacije i umre m informacij acija nisu is icije inform a o raciona lju znanja djelatnosti. učna discip zakonitosti nost. ciju koja se na disciplin k-računar. B a ormacijama. rmacijske teh ciplina koja kao interdis uter Science) formation Sc ma (Telecomu rve dvije nau ežavanje dov a na računar sti pojmovi matike, a evo alnoj obrad i komunika plina koja informacio smatra opšt na koja prou Bavi se pro 3  hnologije. istražuje stv sciplinarna na e). cience). unication Sci učne discipli vele su do i ru u jednu cje i treba ih ra o dvije koje di INFORM acije u ob proučava one djelatno teprihvaćen učava zakon oučavanjem, varanje i ob aučna discip ience) ine i teško je imlementacij elinu koja se azlikovati. e se smatraju MACIJA, pr lasti nauke Fra strukturu osti, njezinu nom: nitosti i dje , razvojem likovanje in lina ima osno e izvršiti razg e i sjedinjav uobičajeno n u referentnim rvenstveno p e, tehnike, ancuska aka i svojstva u teoriju, is Opšta elovanja mj postupaka nformaconih ov u tri nauč graničenje m vanje nauke naziva inform m: pomoću au ekonomije ademija nau (ali ne i storiju, met a encikloped ešovitog si i uređaja sistema uz čna polja: među njima. o prenosu matika. utomatskih i drugim uka (1966) i sadržaj) todologiju, dija (1966) stema i to za obradu   Znanje Znanje je Znanje č podataka. Znanje je Znanje je Kada nek korisno zn rezultiralo Npr., djec mogu odg obuhvaće Znanje či um koris inteligent na mudro Mudrost j mudrost j odgovaraju ine organiz . ljudska spo predodređe ko memoriše načenje nje o ili zaključ ca u Osnov govoriti kol ena razumije ine činjenic sti to znanj tnije. Kada v osti. je imanje i e sposobno uća zbirka in zirane info osobnost po en proces. e-zapamti in emu, ali ne čilo daljnje z vnoj školi m liko je 126 evanjem. ce koje post je za biranj vrijednosti iskustva, zn ost donošenj nformacija rmacije koj oduzeti efika nformacije t osigurava s znanje. mogu odgov 7 x 300 jer toje unutar nje između i obaveze v nanja, razum a ispravnih 4  kojoj je nam oje se mog asne postup tada on sku samo po seb voriti da je r bi to zaht psihičke st mogućnost vode intelig mijevanja u h odluka. mjera da bu gu koristiti pke u različi uplja, odnosn bi uklapanje 2+2=4 jer i tijevalo dod rukture koj ti, a time gentno pona uz moć prim de korisna. za stvaran tim i neizvj no gomila z e, odnosno i imaju usvoj datna znanj u svijest m reagovanje šanje, ono j mjenjivanja nje novih z jesnim situa znanje. To z integraciju jeno to zna a koja bi m može obradit i ponašanj je zapravo z svega toga značenja i acijama. znanje ima kao što bi nje, ali ne morala biti ti. Ljudski nje postaje zasnovano a odnosno   DIKW DIKW (D podataka, određena Podatak upotrijeb DIKW m neobrađen podataka, upotrebu podatak m informaci Dijagram Prva ilust Data, Info , informacij svojstva izn je najosn biti, a mudr model se tem nih zapažan , znanje se znanja, kro manji od in ija potreban mi ispod pok tracija prika rmation, K a, znanja i nad i ispod novniji niv rost dodaje melji na pre nja i dimenz e oblikuje oz komunika nformacije, n je podatak azuju dva p Figure 1 azuje linearn Knowledge, mudrosti u one prethod vo, inform e kada i zaš etpostavljan zija, inform koristeći in aciju korisn a informa k i samo kad pogleda DIK One view of Figure 2 Th ni niz, a dru 5  Wisdom) jednu infor dne. macija dod što ga upot nju sljedeće macija se ob nformaciju nika znanja acija je man da postoji in KW hijerarh of DIKW hie he Knowled uga piramidu je prijedlo rmacijsku h daje kontek rijebiti. eg niza post blikuje anal za djelova i kroz razm nja od zna nformacija z hije. erarchy (Cla dge Pyramid u znanja. og organiza ijerarhiju gd kst, znanj tupaka: pod iziranjem v anje, mudro mišljanja. Op nja, odnosn znanje može ark, 2004) d acije (struk dje svaki ni je dodaje datak dolaz veza i odno ost se obli pćenita je m no, da bi s e izaći na vi kturiranja) ivo dodaje kako ga i u obliku sa između ikuje kroz misao da je se kreirala idjelo. 6    Dodatak – nešto o mudrosti- Sadržaj ljudskog uma (prema Russellu Ackoffu) čine: podatak, informacija, znanje, razumijevanje (spoznajni i analitički proces koji odgovara na pitanje zašto) i mudrost. Ackoff pritom upozorava da se prve četiri kategorije odnose na prošlost i bave se onim što je bilo ili onim što je poznato. Samo se peta kategorija, mudrost, bavi budućim vremenom jer sadržava maštovitost, pronicljivost i kreativnost. Do mudrosti se ne dolazi lagano i jednostavno, najprije se mora uspješno proći kroz sve prethodne kategorije. S pomoću razumijevanja se može postojećim znanje stvarati novo, odnosno, ljudi koji imaju razumijevanje mogu poduzimati korisne aktivnosti zato što mogu sastaviti novo znanje ili barem nove informacije na temelju već postojećeg znanja. Razlika između znanja i razumijevanja je kao i između učenja i pamćenja. T. S. Eliot je anticipirao raspravu koja se nastavila od njegovih pjesničkih redova. Pored toga je u odnosu mudrosti sa znanjem i znanja sa informacijom on predložio niz, hijerarhiju, izričite veze između svakog od tih koncepata. Ova hijerarhija također pokazuje da jedan koncept može utjecati na drugi, a može čak biti i promijenjen u drugi. Iako su naše koncepcije podatka, informacije i znanja napredovale tokom vremena u potpunosti je jasno da je T. S. Eliot bio sposoban da se bavi time i definiše neke vrlo ozbiljne odnose koji su nastavili utirati put našem današnjem poimanju svijeta. Umjesto zaključka Ono što možemo izvesti kao zaključak iz ovog teksta, a ujedno i povezati sa modernim načinom života jest sljedeće: Znanje je rezultat učenja. Povećanje nivoa znanja dovodi do boljeg odlučivanja. Nove tehnologije dovode do ubrzanja i sve većih količina podataka i informacija. Živimo u vijeku znanja, obrazovanom društvu, društvu učenja i znanja, novoj informacionoj civilizacij, učećem društvu, audiovizuelnoj elektronskoj civilizaciji, umreženom društvu, digitalnoj renesansi, sa primjenom inteligentnih tehnologija obrazovanja i inteligentnih sredina za učenje, multimedijalnih tehnologija, informaciono-komunikacionih tehnologija, novih TV i video tehnologija, digitalnih tehnologija, tehnologija interaktivnog učenja, itd. U svim tim tehnološkim inovacijama moramo se snaći tj. znati ih koristiti, primjeniti i dalje usavršavati i znanjem spremno dočekati ulazak u informatičko društvo tj. društvo znanja i učenja. sve ovdje date definicije i primjeri preuzeti su sa Interneta