57 Restorativna pravda između teorije i prakse Re­sto­ra­tiv­na­prav­da­u­kri­vič­no­prav­nom­si­ste­mu Da ni ca va si lje vić-prO Da nO vić* Po zi ci o ni ra nje re sto ra tiv ne prav de unu tar kri vič nog pra vo su đa je jed no od ak tu el nih pi ta nja ko je za o ku plja pa žnju te o re ti ča ra i prak ti ča ra ko ji se ba ve ovom ma te ri jom. To kom po sled njih de ce ni ja pro ce si re sto ra tiv ne prav de su pre te žno ko ri šće ni u obla sti ma lo let nič kog pra vo su đa u slu ča je vi ma lak ših kri vič nih de la ko je vr še ma lo let ni ci. Broj na za ko no dav stva u Evro pi, SAD, Ka na di, Austra li ji ima ju kri vič no prav ne pro pi se ko ji sa dr že od red be o pri me ni re sto ra tiv nih pro ce sa u svr hu skre ta nja kri vič nog po stup ka. No vi je ini- ci ja ti ve otva ra ju mo guć nost pri me ne po stu pa ka re sto ra tiv ne prav de i u slu ča je vi ma te žih kri vič nih de la od ra slih uči ni la ca. U ovom tek stu dat je pre gled te o rij skih raz ma tra nja i prak tič nih pi ta nja o za da ci ma i do ma ša ji ma re sto ra tiv ne prav de u kri vič nom pra vo su đu, što bi mo glo po slu ži ti za sa gle da va nje mo guć no sti raz vo ja i pri me ne re sto ra tiv nih po stu- pa ka u do ma ćem kri vič nom za ko no dav stvu. Ključ ne re či: re sto ra tiv na prav da, kri vič no pra vo su đe. Uvod Ako po sma tra mo raz li či te for me re sto ra tiv ne prav de mo že se za klju či ti da nje nu su šti nu či ni slo bo dan do go vor stra na ko je su uklju če ne u pro ces. Ovaj de mo krat ski, ili ka ko ka že Bra it hwa i te (2002) „re pu bli kan ski“ ele ment re sto- ra tiv ne prav de, od ra ža va či nje ni cu da je sva ki re sto ra tiv ni po stu pak je din- stven kao što je je din stve no sva ko kri vič no de lo i uče sni ci u re sto ra tiv nom po stup ku. To zna či da se „re sto ra tiv na prav da uvek iz no va kre i ra ka da se uče- sni ci oku pe da raz ma tra ju pi ta nja u ve zi kri vič nog de la i nje go vih po sle di ca... Ne po sto je za pa ko va ne ulo ge, po stup ci i re še nja ko ja se mo gu sa mo ski nu ti TEMIDA Septembar 2010, str. 57-68 ISSN: 1450-6637 DOI: 10.2298/TEM1003057V Izvorni naučni rad * Mr Da ni ca Va si lje vić-Pro da no vić je asi stent na Fa kul te tu za spe ci jal nu edu ka ci ju i re ha bi li ta ci- ju Uni ver zi te ta u Be o gra du, E-mail: da ni ca.v@se zam pro.rs Da ni ca Va si lje vić-Pro da no vić 58 sa po li ce.“ (Sha pland i sar., 2006: 507). Upra vo ovaj aspekt pru ža re sto ra tiv noj prav di sna gu i kre a tiv nost da uti če na pro me ne u ži vo ti ma lju di. Me đu tim, ka da je reč o kri vič no prav nim pred me ti ma ova „de mo krat ska ne pred vi di vost“ re sto ra tiv ne prav de je ogra ni če na, pre sve ga „nor ma tiv nim ide ja ma o prav di sa mih uče sni ka re sto ra tiv nog po stup ka“ (Sha pland i sar., 2006: 507). Za raz li ku od dru gih for mi, re sto ra tiv na prav da unu tar si ste ma kri- vič nog pra vo su đa se na la zi na dru ga či joj sce ni na ko joj su ulo ge žr tve i pre- stup ni ka una pred od re đe ne. Tra di ci o nal no kri vič no pra vo su đe je za o ku plje no pro ce snim pi ta nji ma, utvr đi va njem či nje nič nog sta nja, od go vor no sti, kri vi ce, sank ci o ni sa njem pre kr ši o ca za ko na i pr ven stve no je za in te re so va no za dve ka te go ri je uče sni ka: okri vlje nog i sve do ka. U ovoj po de li ulo ga za da tak žr tve je da pri ja vi kri vič no de lo po li ci ji, pru ži do ka ze tu ži la štvu, sve do či na su du, is tak ne imo vin sko-prav ni zah tev. Ova kvo kri vič no pra vo su đe ni je fo ku si- ra no na in te re se žr tve, nje ne po tre be, ose ća nja, sta vo ve i oče ki va nja. S dru ge stra ne, žr tvu naj če šće ma lo in te re su je sa mo kr še nje za ko na, pa čak i sank ci- o ni sa nje pre stup ni ka, već je njen pri mar ni in te res ostva ri va nje sa tis fak ci je za pre tr plje nu po vre du, po dr ška i opo ra vak, na dok na da šte te ko ja joj je na ne ta. Re sto ra tiv na prav da sa svo jim vred no sti ma i prin ci pi ma na sto ji da us po sta vi rav no te žu ova dva in te re sa – za šti ta dru štva i dru štve nih vred no sti s jed ne i za šti ta pra va i in te re sa žr tve s dru ge stra ne. Upra vo ono što tra di ci o nal na prav da, za sno va na na re tri bu tiv nom pri stu pu, ne uspe va. Pro ce si re sto ra tiv ne prav de se du gi niz go di na pri me nju ju u za ko no dav- stvi ma ši rom Evro pe, SAD, Ka na de, Austra li je, No vog Ze lan da u obla sti ma lo- let nič kog pra vo su đa. Nji ho va pri me na je prak tič no ru tin ska za raz li či te ka te- go ri je lak ših i sred nje te ških kri vič nih de la ko je iz vr ša va ju ma lo let ni ci: sit ne kra đe, lak še pro val ne kra đe, de la iz obla sti sa o bra ća ja, vr šnjač ko na si lje i sl. Jed no od osnov nih pi ta nja ko je po sta vlja ju za stup ni ci re sto ra tiv ne prav de je u ko joj me ri ona mo že bi ti in te gri sa na u si stem kri vič nog pra vo su đa, od no sno, ka ko Bra it hwa i te na vo di (Hud son, 2002: 618), u ko joj me ri bi prin ci pe for mal- nog kri vič nog pra vo su đa tre ba lo in kor po ri ra ti u re sto ra tiv nu prav du? Cilj ovog ra da je da uka že na ne ke mo guć no sti pri me ne po stu pa ka re sto ra tiv ne prav de unu tar kri vič no prav nog si ste ma, što bi mo glo po slu ži ti kao smer ni ca za nje nu ši ru im ple men ta ci ju u do ma ćem kri vič nom za ko no dav stvu. Temida 59 Re­sto­ra­tiv­na­i­re­tri­bu­tiv­na­prav­da Ra na shva ta nja o ulo zi re sto ra tiv ne prav de su uti ca la na nje no po zi ci o ni ra- nje kao al ter na ti ve tra di ci o nal noj kri vič noj re ak ci ji na pre stup ni štvo, tzv. re tri- bu tiv noj prav di. Taj su prot sta vlje ni od nos i da nas za go va ra ju po je di ni za stup- ni ci re sto ra tiv ne prav de ka ko bi is ta kli nje nu nad moć u od no su na re tri bu tiv nu prav du. Naj če šće se na vo de sle de će raz li ke: (1) re sto ra tiv na prav da je fo ku si ra na na po pra vlja nje šte te pro u zro ko va ne kri- vič nim de lom, dok se re tri bu tiv na prav da ba vi ka žnja va njem za uči nje no kri vič no de lo; (2) re sto ra tiv nu prav du ka rak te ri še di ja log i pre go va ra nje iz me đu za in te re so- va nih stra na, dok re tri bu tiv na prav da pod ra zu me va ne pri ja telj ski od nos me đu nji ma; (3) re sto ra tiv na prav da pret po sta vlja da po je din ci i or ga ni za ci je iz za jed- ni ce igra ju ak tiv nu ulo gu, dok u re tri bu tiv noj prav di za jed ni cu za stu pa ju dr žav ni or ga ni (Daly, 2002: 58). Kat hleen Daly ove su prot no sti opi su je kao je dan od mi to va re sto ra tiv ne prav de; kao po jed no sta vlje no vi đe nje ko je ima za cilj da sve ele men te re sto ra- tiv ne prav de pri ka že kao do bre, dok se sve što je po ve za no sa re tri bu tiv nom prav dom ozna ča va kao lo še. Autor ka sma tra da su prot sta vlje ne prin ci pe re tri- bu ci je i re pa ra ci je tre ba do ve sti u jed nu ra van i po sma tra ti kao me đu sob no za vi sne, pri če mu uka zu je na či nje ni cu da su re tri bu tiv ni ele men ti pri sut ni i u re sto ra tiv nim pro ce si ma. Po što se ter mi ni re sto ra tiv na i re tri bu tiv na če sto ko ri ste kao me ta fo re za do bru i lo šu prav du, autor ka ra di je go vo ri o „sta roj“ i „no voj“ prav di. Pod „sta rom“ prav dom Daly pod ra zu me va pra vo sud nu prak su ko ja ne do pu šta in ter ak ci ju iz me đu žr tve i pre stup ni ka, gde glav nu reč vo de prav ni ci i dru gi eks per ti ko ji do no se od lu ke. „No va“ prav da ob u hva ta raz li či te ob li ke prak se ko ja oku plja za jed no žr tve i pre stup ni ke (i dru ge za in te re so va ne stra ne) u pro ce su u ko me eks per ti i la i ci za jed no do no se od lu ke ko je ima ju za cilj po pra vlja nje šte te ko ja je kri vič nim de lom pri či nje na žr tvi, pre stup ni ku i dru gim čla no vi ma za jed ni ce (Daly, 2002: 61). Ra di kal ni za stup ni ci bi lo ko je od „su prot sta vlje nih“ stra na sma tra ju da ide a lan kri vič no prav ni si stem tre ba da bu de ba zi ran na sa mo jed nom ti pu prav de, bez ika kvog me ša nja ele me na ta dva kon cep ta. Ve ći na auto ra/autor ki, me đu tim, sma tra da re sto ra tiv nu prav du ne tre ba po sma tra ti sa mo kao al te r- na ti vu kri vič no prav nom si ste mu jer ona (još uvek) ne ma moć da za me ni for- Da ni ca Va si lje vić-Pro da no vić 60 mal ni kri vič no prav ni po stu pak. Li eb mann na vo di da u ne kim ze mlja ma, kao što su Austri ja, No vi Ze land i Nor ve ška, re sto ra tiv na prav da ne pred sta vlja sa mo al te r na ti vu kri vič no prav nom si ste mu, već či ni nje gov sa stav ni deo. Ona pred sta vlja nor mu, a pra vo sud ni si stem je tu kao op ci ja, uko li ko re sto ra tiv ni po stu pak ne mo že da se spro ve de (Li eb mann, 2007: 31). Tony Mar shall go vo ri o kon cep tu „in te gri sa ne – ce lo vi te“ prav de pre ma ko me re sto ra tiv na prav da „u što ve ćoj me ri tre ba i mo že bi ti in te gri sa na u prav ni si stem kao kom ple men tar ni pro ces ko ji una pre đu je kva li tet, efek tiv- nost i efi ka snost prav de u ce li ni. Na taj na čin oba pro ce sa pod u pi ru je dan dru gi na obo stra nu ko rist i raz vi ja ju se u prav cu jed ni stve nog si ste ma u ko me za jed ni ca i for mal ne in sti tu ci je uza jam no sa ra đu ju“ (Mar shall, 1999: 8). Sa nja Ćo pić se, ta ko đe, za la že za shva ta nje o kom pa ti bil no sti ova dva ob li ka re a go- va nja na kri mi na li tet uz kon sta ta ci ju da je „te ško pri hva ti ti di ho tom nu po de lu na re sto ra tiv ni i re tri bu tiv ni si stem ko ji bi po sto ja li ne za vi sno je dan od dru- gog“, po seb no ka da se ima u vi du da su u ve ći ni kri vič no prav nih si ste ma u sve tu raz li či ti ele men ti re sto ra tiv ne prav de u „ma njoj ili ve ćoj me ri in te gri sa ni u po sto je ći si stem dr žav nog re a go va nja na kri mi na li tet“ (Ćo pić, 2007: 30). Po­zi­ci­o­ni­ra­nje­re­sto­ra­tiv­ne­prav­de­u­kri­vič­nom­za­ko­no­dav­stvu Po kret re sto ra tiv ne prav de ima zna čaj ne ko re ne u abo li ci o ni stič kom po kre tu či ji za go vor ni ci upu ću ju ve li ke kri ti ke prak si pri me ne ka zne za tvo ra. Iako se pro ce si re sto ra tiv ne prav de če sto pred sta vlja ju kao al ter na ti va za tva- ra nju, G. Johnsto ne na gla ša va da je „bi lo ma lo uspe ha u po ku ša ju da se oni pri me ne kao al ter na ti va ka zne za tvo ra“ (Johnsto ne, 2007: 16). Po stup ci re sto- ra tiv ne prav de se u prak si pre te žno ko ri ste u slu ča je vi ma u ko ji ma se obič no ne iz ri če ka zna za tvo ra, iako po sto je iz ve sni pri me ri da se na No vom Ze lan du re sto ra tiv ni pro ce si ko ri ste kao al te r na ti va za tva ra nju (Johnsto ne, 2007). Ume- re ni ji pred stav ni ci po kre ta re sto ra tiv ne prav de ipak sma tra ju da bi za dat ke re sto ra tiv ne prav de tre ba lo ogra ni či ti na slu ča je ve lak ših kri vič nih de la, i to ne u funk ci ji al te r na ti va ka zne za tvo ra, već dru gih ne za tvor skih sank ci ja. Re sto ra tiv na prav da u kri vič nim pred me ti ma se pri me nju je is klju či vo u slu ča je vi ma ka da pre stup nik pri zna da je iz vr šio pred met no de lo, pri hva ti od go vor nost i iz ra zi sprem nost za uče stvo va nje u re sto ra tiv nom po stup ku. To sva ka ko ne is klju ču je nje go vu kri vič nu od go vor nost, jer re sto ra tiv na prav da ne ma moć da za me ni for mal ni kri vič no prav ni po stu pak. Sto ga ne ki auto ri iz ra- Temida 61 ža va ju za bri nu tost da pri me na re sto ra tiv nih po stu pa ka u kri vič nim pred me- ti ma mo že na ru ši ti pro ce sna pra va optu že nog, dok s dru ge stra ne, sna ga kri- vič no prav nog si ste ma mo že pot ko pa ti i pro me ni ti ci lje ve re sto ra tiv ne prav de. U naj ve ćem bro ju za ko no dav sta va u sve tu ne po sto je od red be ko ji ma se re sto ra tiv na prav da po zi ci o ni ra unu tar si ste ma kri vič nog pra vo su đa. M. Li eb- mann na vo di da se u kri vič nom si ste mu En gle ske i Vel sa re sto ra tiv na prav da tre ti ra kao „op ci o ni do da tak u si ste mu; ne što što se mo že po ku ša ti, ali ni je oba- ve zno“ (Li eb mann, 2007: 31). To je zna čaj no u tom smi slu što se sma nju je pri- ti sak na žr tvu da uzme uče šće u po stup ku, dok isto vre me no i pre stup nik ima mo guć nost iz bo ra. S dru ge stra ne, ova kav po lo žaj osta vlja re sto ra tiv nu prav du po stra ni, kao spo red nu ak tiv nost. Sher man i Strang ta ko đe iz ve šta va ju da se re sto ra tiv na prav da u kri vič nim pred me ti ma u En gle skoj i Vel su ko ri sti u raz li či- tim si tu a ci ja ma, ali go to vo u svim slu ča je vi ma kao do da tak kri vič nom po stup ku, a ne kao al ter na ti va (Sher man, Strang, 2007). U prak si se raz li či te for me po stu- pa ka re sto ra tiv ne prav de če sto pri me nju ju na kon iz ri ca nja pre su de, u post-kri- vič noj fa zi, u okvi ru pro gra ma ko je spro vo de pro ba ci o ne slu žbe. Pro gra mi u ta kvom ob li ku ob u hva ta ju ko mu ni ka ci ju pre stup ni ka sa žr tvom, ne po sred no ili pi sa nim pu tem, i pred sta vlja ju deo po stup ka iz vr še nja kri vič ne sank ci je u za jed- ni ci. Od ne dav no, pro gra mi re sto ra tiv ne prav de se mo gu pri me nji va ti i u fa zi kri- vič nog po stup ka pre iz ri ca nja pre su de, na kon što se pre stup nik iz ja snio da pri- zna je kri vi cu. U tom slu ča ju su di ja pri od me ra va nju ka zne mo že tre ti ra ti uče šće pre stup ni ka u re sto ra tiv nom po stup ku kao olak ša va ju ću okol nost. Uko li ko žr tva ni je volj na da uče stvu je u re sto ra tiv nom pro ce su, sprem nost pre stup ni ka sud ta ko đe mo že sma tra ti olak ša va ju ćom okol no šću, a u ta kvom slu ča ju je mo gu će i od vi ja nje pro ce sa bez pri su stva žr tve (vic tim-ab sent con fe ren ce). In te re sant no je da se pro ce si re sto ra tiv ne prav de u En gle skoj i Vel su, po go to vo u pe ri o du od 2001. do 2005. go di ne, ko ri ste i u slu ča je vi ma te žih kri vič nih de la (raz boj ni štva i pro val ne kra đe) ko ja iz vr ša va ju pre stup ni ci sa du žom kri mi nal nom isto ri jom. Pri me na re sto ra tiv nih pro gra ma je u ve li koj me ri pro ši re na i na kri vič na de la na si lja u po ro di ci, iako se du go vre me na sma tra lo da se ona na la ze iz van do ma- ša ja re sto ra tiv ne prav de.1 Po je di ni auto ri i autor ke, po put Ju lie Stubbs, me đu- tim, upo zo ra va ju da ne ke od ka rak te ri sti ka re sto ra tiv ne prav de ko je se sma tra ju ko ri snim za žr tve ne mo gu bi ti pri me nje ne u slu ča je vi ma na si lja u po ro di ci. Autor ka na vo di da uobi ča je na tvrd nja da žr tva mo že ima ti ko ri sti od su sre ta sa 1 U okru gu Ham pshi re re sto ra tiv ni pro gram pod na zi vom Do ve Pro ject ob u hva ti go di šnje pre ko 600 slu ča je va na si lja u po ro di ci. Pre ma: Sher man, W. L., Strang, H. (2007) Da ni ca Va si lje vić-Pro da no vić 62 pre stup ni kom, sa zna nja da se kri vič no de lo ne će po no vi ti i da ne ma raz lo ga da se pla ši pre stup ni ka ni je pri men lji va za žr tve na si lja u po ro di ci. Pri ro da na si lja u po ro di ci je ta kva da ono pred sta vlja „is po lja va nje mo ći i kon tro le, pe ri o dič no se po na vlja, mo že da eska li ra to kom vre me na i mo že ima ti dej stvo i na dru ge oso be osim pri mar ne žr tve...“ (Stubbs, 2007: 171). Pri me na po stu pa ka re sto ra tiv ne prav de se u naj ve ćem bro ju za ko no- dav sta va nor ma tiv no ure đu je kroz za ko ne ko ji re gu li še kri vič ni po stu pak. U Austri ji je usva ja njem amand ma na na Za kon o kri vič nom po stup ku iz 1999. go di ne uve den „di ver zi o ni pa ket me ra“ ko jim se pru ža dis kre ci o no pra vo tu ži- o cu da ne po kre ne po stu pak u slu ča je vi ma ka da se po stig ne na god ba iz me đu žr tve i uči ni o ca. Me di ja ci ja se mo že pri me ni ti za kri vič na de la za ko ja je za pre- će na nov ča na ka zna ili ka zna za tvo ra do 5 go di na (10 go di na u slu ča ju ma lo- let ni ka) (Mi ers, 2001: 7). Slič no je u Fran cu skoj gde se me di ja ci ja žr tva-pre stup- nik spro vo di i u slu ča ju ma lo let nih i od ra slih uči ni o ca. Di ver zi o ni efe kat me di- ja ci je se mo že ostva ri ti sa mo u fa zi pre po kre ta nja kri vič nog po stup ka. U kri vič nom za ko no dav stvu Ne mač ke po sto ji dvo ja ka struk tu ra re sto ra- tiv nih me ra. Pr va ka te go ri ja se od no si na me di ja ci ju i kom pen za ci ju u kon tek- stu di ver zi je i pri me nju je se u pret kri vič noj fa zi, dok se dru ga mo že pri me ni ti i na kon što je po dig nu ta for mal na op tu žni ca. U ovom dru gom slu ča ju su di ja je nad le žan da pred lo ži spro vo đe nje po stup ka na dok na de ili po rav na nja uz sa gla snost jav nog tu ži o ca da od u sta ne od op tu žni ce (Mi ers, 2001: 32-38). Me di ja ci ja se mo že pri me ni ti za bi lo ko je kri vič no de lo uči nje no pro tiv kon- kret ne oso be, dok su is klju če na de la kao npr. zlo u po tre ba dro ga, kri vič na de la u obla sti sa o bra ća ja ili po re ske uta je. Uko li ko se po stu pak me di ja ci je uspe šno spro ve de i po stig ne spo ra zum o na dok na di ili re sti tu ci ji, sud to mo že sma- tra ti olak ša va ju ćom okol no šću pri od me ra va nju ka zne, a mo že okri vlje nog i oslo bo di ti ka zne uko li ko je za kri vič no de lo pro pi sa na ka zna za tvo ra do jed ne go di ne ili nov ča na ka zna do 360 dnev nih iz no sa. Bel gij ski kri vič no prav ni si stem raz li ku je tri ob li ka me di ja ci je: po li cij ska, pe nal na i me di ja ci ja u ci lju obe šte će nja. Po li cij ska me di ja ci ja se pri me nju je za lak ša imo vin ska de la i lak ša de la na si lja ka ko bi se po sti gao spo ra zum o fi nan- sij skoj ili ma te ri jal noj na dok na di. Me di ja ci ja u ci lju obe šte će nja (me di a tion for re dress) se pri me nju je za te ža kri vič na de la, ne is klju ču je kri vič nu od go vor nost uči ni o ca i ne pod ra zu me va auto mat sko skre ta nje po stup ka, već se tre ti ra kao olak ša va ju ća okol nost. Pe nal na me di ja ci ja je in sti tut ko ji sto ji na ras po la ga nju tu ži o cu kao uslov za od u sta ja nje od kri vič nog go nje nja. On mo že ob u hva ti ti na dok na du šte te žr tvi ili re pa ra ci ju, upu ći va nje na pro gram obu ke ili me di- Temida 63 cin ski tret man i rad u jav nom in te re su. Skre ta nje po stup ka je mo gu će za sva kri vič na de la za ko ja je pro pi sa na ka zna za tvo ra do dve go di ne. Me di ja ci ja ni je mo gu ća uko li ko je okri vlje ni već do bio sud ski po ziv, po ja vio se pred su dom ili je za dr žan u pri tvo ru (Mi ers, 2001: 12-13). Iz me na ma za ko na u En gle skoj i Vel su (Cri mi nal Ju sti ce Act 2003) omo gu- će no je da se po stup ci re sto ra tiv ne prav de ko ri ste i u svr hu skre ta nja kri vič nog po stup ka (di ver zi ja). Ta kva op ci ja po sto ji kao re zul tat us po sta vlja nja in sti tu ta uslov ne opo me ne (con di ti o nal ca u ti o ning) ko ja se mo že ko ri sti ti od stra ne tu ži- o ca kao al ter na ti va po kre ta nja kri vič nog po stup ka uko li ko je pre stup nik pri znao iz vr še nje kri vič nog de la i uko li ko je sa gla san da pri hva ti uslov nu opo me nu. Za raz li ku od obič ne opo me ne, tu ži lac mo že od re di ti pre stup ni ku uslo ve ko ji, po red re ha bi li ta ci je i/ili re sti tu ci je, mo gu ob u hva ta ti i uče stvo va nje u re sto ra tiv- nom pro ce su. Re sto ra tiv ni pro ces mo že pod ra zu me va ti kon takt pre stup ni ka sa žr tvom (ne po sre dan ili in di rek tan), a mo že bi ti ko ri šćen i u svr hu po sti za nja spo- ra zu ma o kom pen za ci ji, ak tiv no sti ma u ci lju re ha bi li ta ci je pre stup ni ka ili ne kim od vi do va re pa ra ci je šte te. U tom slu ča ju, spo ra zum po sta je osno va za od re đi- va nje uslo va opo me ne, pri če mu tu ži lac ima oba ve zu da pro ce ni u ko joj me ri spo ra zum za do vo lja va tri kri te ri ju ma: (1) da je pro por ci o na lan kri vič nom de lu, (2) re al no do sti žan u okvi ru od re đe nog vre men skog pe ri o da i (3) svr sis ho dan.2 Re­sto­ra­tiv­ni­pro­ce­si­u­za­tvor­skom­okru­že­nju U no vi je vre me u okvi ru po kre ta re sto ra tiv ne prav de se vo di po le mi ka o kon tro verz noj ide ji uklju či va nja re sto ra tiv nih pro ce sa u prak su iz vr še nja ka zne za tvo ra. Ve ći na auto ra sma tra da je ma lo ve ro vat no da će pro ce si re sto ra tiv ne prav de u ne ko do gled no vre me bi ti ko ri šće ni kao al ter na ti va ka zni za tvo ra. Ume sto to ga, po kre ću se kam pa nje i eks pe ri men ti še sa pri me nom prin ci pa re sto ra tiv ne prav de u za tvor skim uslo vi ma. G. Johnsto ne sma tra da se uti caj re sto ra tiv ne prav de na prak su pri me ne ka zne za tvo ra mo že po sma tra ti dvo- ja ko. S jed ne stra ne, ona do vo di u pi ta nje ve ro va nje da „pre kr ši o ci za slu žu ju is pa šta nje“, dok s dru ge stra ne su ge ri še da za tvor tre ba re fo r mi sa ti ka ko bi po slu žio re sto ra tiv nim, a ne re tri bu tiv nim ci lje vi ma (Johnsto ne, 2007: 20). Ovaj autor de li re sto ra tiv ne pro ce se ko ji se spro vo de u za tvor skim uslo vi ma pre ma 2 Vi še o to me: The Crown Pro se cu tion Ser vi ce. http://www.cps.gov.uk/Pu bli ca ti ons/ot hers/ con di ti o nal ca u ti o ning04.html. Da ni ca Va si lje vić-Pro da no vić 64 nji ho vom de lo va nju na iz vr še nje ka zne za tvo ra. Na jed nom kra ju se na la ze pro jek ti či ji je cilj po di za nje sve sti pre stup ni ka o šte ti ko ju je na neo kri vič nim de lom i oba ve zi da se u bu duć no sti uz dr ži od vr še nja kri vič nih de la (unu tar za tvo ra i na kon ot pu šta nja), ali bez te žnje da ta kav pro je kat do ne se zna čaj ni je pro me ne u za tvor skom si ste mu. Je dan od ta kvih pri me ra je pro je kat u Mi ne- so ti (Min ne so ta Sta te De part ment of Cor rec ti ons), ko ji ima za cilj da se pre stup- nik pod stak ne da na pi še pi smo iz vi nje nja žr tvi. Na dru gom kra ju se na la ze pro jek ti ko ji na ba zi prin ci pa re sto ra tiv ne prav de slu že kao smer ni ce za re for mu za tvor skog si ste ma – da kle, ko ji ma je glav ni cilj stva ra nje tzv. re sto ra tiv nih za tvo ra (Johnsto ne, 2007). Je dan pro- je kat ova kvog ti pa, Re sto ra ti ve Pri son Pro ject, spro ve den je na se ve ro i sto ku En gle ske od 2000-2004. go di ne ka ko bi se pred sta vio mo del za tva ra nja ko ji je pot pu no su pro tan sa vre me nom tren du iz grad nje teh no lo ški mo de r nih gra đe- vi na za „skla di šte nje pre stup ni ka bez ika kvog so ci jal nog, etič kog i svr sis hod- nog sa dr ža ja“ (Stern, 2005). U tek stu pod na zi vom Pri sons and the ir com mu ni- ti es, Vi vien Stern je opi sa la am bi ci o znu ide ju pri me ne re sto ra tiv ne prav de u ci lju tran sfor mi sa nja za tvo ra u sa svim dru ga či ju usta no vu či ja svr ha ne će bi ti ka žnja va nje, već pri pre ma nje za tvo re ni ka za ži vot u za jed ni ci. Pro je kat je imao če ti ri osnov na ele men ta: po ve zi va nje za tvo ra sa lo kal nom za jed ni com,• pod sti ca nje pre stup ni ka da oba vlja ju po slo ve od op šteg zna ča ja,• ja ča nje sve sti pre stup ni ka o ne ga tiv nim efek ti ma kri mi na la na žr tve,• iz grad nja al ter na tiv nog mo de la re ša va nja kon fli ka ta u za tvo ru (Coyle, 2008).• Je dan od naj zna čaj nih re zul ta ta pro jek ta je ve li ka re kon struk ci ja par ka u cen tru Midlsbroa, ko ji su u pot pu no sti ob no vi li za tvo re ni ci svo jim do bro volj- nim ra dom. Ovaj pro je kat, po znat pod na zi vom Al bert Park pro ject je imao ve li- kog od je ka u jav no sti, a re zul ta ti nje go ve eva lu a ci je su po ka za li vi sok ste pen za do volj stva i pre stup ni ka ko ji su u nje mu uče stvo va li i pred stav ni ka lo kal ne za jed ni ce (Coyle, 2008). Dru gi auto ri, po put Gu i do ni-ja su skep tič ni u po gle du mo guć no sti in te- gri sa nja prin ci pa re sto ra tiv ne prav de u in sti tu ci je kao što je za tvor. Kao uče- snik slič nog pro jek ta u to rin skom za tvo ru Le Val let te, on iz ra ža va bo ja zan da je „ve o ma te ško po mi ri ti prin ci pe i prak su re sto ra tiv ne prav de sa zah te vi ma to tal ne in sti tu ci je“ (Gu i do ni, 2003: 65). Iako ne is klju ču je mo guć nost da re sto- ra tiv na prav da mo že ima ti po zi ti van uti caj na „stva ra nje hu ma ni jih i de mo- krat ski jih uslo va u za tvo ru, raz voj bli ski jih od no sa sa spolj nom za jed ni com i Temida 65 stva ra nje uslo va za pro me nu ži vo ta pre stup ni ka“, Gu i do ni sma tra da „re sto ra- tiv na prav da ne mo že pro me ni ti ka rak te ri sti ke to tal ne in sti tu ci je bez ri zi ka da bu de uvu če na u za tvor sku ide o lo gi ju ka žnja va nja“ (Gu i do ni, 2003: 66). Ume- sto to ga, autor pred la že ma nje am bi ci o zan cilj re sto ra tiv ne prav de – al ter na- ti va za tvo ru, a ne nje go va re for ma. Za­klju­čak Re sto ra tiv na prav da, kao re la tiv no nov kon cept još uvek tra ga za svo jim me stom u kri vič no prav nom si ste mu. Reč je o ide ji ko ja u sre di šte in te re so va nja po sta vlja žr tvu, što za go vor ni ci tra di ci o nal nog kri vič nog pra vo su đa do ži vlja va ju kao „okre ta nje ce log si ste ma na gla vač ke“. Dru gi pro blem pred sta vlja či nje ni ca da sva ki uče snik re sto ra tiv nog po stup ka ima sop stve no vi đe nje pra vič no sti i po la zi sa su bjek tiv nog sta no vi šta. Ume re ni za go vor ni ci re sto ra tiv ne prav de za stu pa ju sta no vi šte da re sto ra tiv ne pro ce se ne tre ba po sma tra ti kao al ter na ti vu for mal- nom kri vič nom po stup ku, već te ži ti stva ra nju si ste ma ko ji će in te gri sa ti vred no sti oba kon cep ta u ci lju una pre đe nja kva li te ta i efek tiv nost prav de u ce li ni. Ve ći na re sto ra tiv nih po stu pa ka (naj če šće me di ja ci ja) ob u hva će nih kri vič- no prav nom le gi sla ti vom ima di ver zi o ni ka rak ter, što zna či da se pri me nju je u ci lju skre ta nja sa for mal ne pro ce du re u fa zi pre po kre ta nja ili to kom kri vič nog po stup ka. Od lu ka o od u sta ja nju od kri vič nog go nje nja je dis kre ci o no pra vo tu ži o ca, od no sno su di je, ko ji pro ce nju ju da li po sto je za kon ski pred u slo vi za spro vo đe nje po stup ka me di ja ci je. Re sto ra tiv na prav da još uvek ne ma moć da za me ni kri vič ni po stu pak, ali se nje ne „am bi ci je“ ne za vr ša va ju na pro- stom pre u sme ra va nju slu ča je va ko je kri vič no pra vo su đe ozna či mi nor nim ili ma nje dru štve no opa snim. U prak si po sto ji re la tiv no ma lo is ku sta va sa pri me- nom re sto ra tiv nih pro ce sa u okvi ru si ste ma kri vič nog pra vo su đa za od ra sle pre stup ni ke, i ona se pr ven stve no od no se na slu ča je ve lak ših kri vič nih de la. Me đu tim, u po je di nim za ko no dav stvi ma je pri met na ten den ci ja da se re sto ra- tiv nim po stup ci ma ob u hva te i te ža kri vič na de la (raz boj ni štva, pro val ne kra đe, kri vič na de la sa ele men ti ma na si lja). Po sto je i ini ci ja ti ve da ele men ti re sto ra- tiv ne prav de pro na đu me sto i u fa zi iz vr še nja kri vič nih sank ci ja, uz ra di kal ne ide je o tran sfor mi sa nju za tvo ra. Re sto ra tiv na prav da pro na la zi svo je me sto i u na šem kri vič nom za ko no- dav stvu za hva lju ju ći re for ma ma ko ji ma se u od re đe noj me ri po bolj ša va po lo- žaj žr tve i pru ža ju mo guć no sti za nje no ak tiv ni je uče šće u kri vič nom po stup ku Da ni ca Va si lje vić-Pro da no vić 66 (O to me vi še vi de ti: Ni ko lić-Ri sta no vić, Ćo pić, 2006; Ste va no vić, 2006; Mr vić- Pe tro vić, 2006). Kra jem 2010. go di ne oče ku je se i usva ja nje no vog Za ko na o me di ja ci ji, ko ji bi tre ba lo da stvo ri pred u slo ve za ši ru pri me nu me di ja ci je u kri vič nim pred me ti ma iz van for mal nog kri vič nog po stup ka. Tre nut na si tu a ci ja je ta kva da, kao što mno gi pri me ću ju, u na šoj ze mlji još uvek ima „vi še me di ja- to ra ne go me di ja ci je“ (Ne dić, 2009). Po stup ci re sto ra tiv ne prav de u kri vič nim pred me ti ma bi mo gli na ći ve ću pri me nu u do ma ćem za ko no dav stvu, ali je po red za kon ske re gu la ti ve neo p hod no ulo ži ti na por u ci lju edu ko va nja struč- nja ka (su di ja, tu ži la ca, advo ka ta...) kao i pra vo vre me nog in for mi sa nja stra na u su ko bu o pred no sti ma re ša va nja su ko ba iz van kri vič nog po stup ka. Sma tram da bi, kao što upo zo ra va ju po je di ni auto ri i autor ke, ipak tre ba lo bi ti ve o ma oba zriv pri li kom se lek ci je slu ča je va ko ji će bi ti ob u hva će ni re sto ra tiv nim pro- ce si ma. Po je di na kri vič na de la, kao što su na si lje u po ro di ci i rod no na si lje, zah te va ju ve o ma de li ka tan pri stup, pri če mu je ključ ni ele ment „in ter ak ci ja iz me đu uče sni ka u bez bed nom okru že nju“ (Sha pland i sar., 2006: 522). Re sto ra tiv na prav da nu di ve li ke mo guć no sti, a sa ma ide ja „vra ća nja kon- flik ta nje go vim vla sni ci ma“ (Chri stie, 1977) na i la zi na sve ma nji ot por za go vor- ni ka for mal ne kri vič no prav ne re ak ci je. Me đu tim, pi ta nje ho će li re sto ra tiv na prav da, kao što ka že B. Hud son (2002), osta ti sa mo „prav da na mar gi na ma“ ili će ući u glav ne to ko ve kri vič nog pra va, i da lje osta je otvo re no. Li­te­ra­tu­ra Bra it hwa i te, J. (2002) Re sto ra ti ve Ju sti ce and Re spon si ve Re gu la tion. New York: Ox ford Uni ver sity Press. Chri stie, N. (1977) Con flicts as pro perty. The Bri tish Jo ur nal of Cri mi no logy, 17(1), str. 1-15. Coyle, A. (2008) Un der stan ding pri sons. In ter na ti o nal Cen tre for Pri son Stu di es, http://www.ret hin king.org.nz/ima ges/new slet ter%20PDF/Is sue%2038/Coyle_Un de r- stan ding_Pri sons.pdf, Saj tu pri stu plje no: 15.07.2009. go di ne. Ćo pić, S. (2007) Po jam i osnov ni prin ci pi re sto ra tiv ne prav de. Te mi da, 1, str. 25-35. Daly, K. (2002) Re sto ra ti ve ju sti ce: The real story. Pu nis hment & So ci ety, 4(1), str. 55-79. Gu i do ni, O. (2003) The am bi va len ces of re sto ra ti ve ju sti ce: So me re flec ti ons on an Ita lian pri son pro ject. Con tem po rary Ju sti ce Re vi ew, 6(1), str. 55-68. Hud son, B. (2002) Re sto ra ti ve ju sti ce and gen de red vi o len ce. Di ver sion or ef fec ti ve ju sti ce? Bri tish Jo ur nal of Cri mi no logy, 42(3), str. 616-634. Temida 67 Johnsto ne, G. (2007) Re sto ra ti ve ju sti ce and the prac ti ce of im pri son ment. Pri son Ser- vi ce Jo ur nal, 174, str. 15-20. Li eb mann, M. (2007) Re sto ra ti ve ju sti ce: How it works. Lon don: Jes si ca Kin gsley Pu blis- hers. Mar shall, T. (1999) Re sto ra ti ve ju sti ce: An over vi ew. A re port by the Ho me Of fi ce. Lon don: Re se arch De ve lop ment and Sta ti stics Di rec to ra te, http://www.homeoffice.gov.uk/ rds/ pdfs/occ-resjus.pdf, Saj tu pri stu plje no: 20.05.2009. go di ne. Mi ers, D. (2001) An in ter na ti o nal re vi ew of re sto ra ti ve ju sti ce. Cri me re duc tion re se arch pa per 10. Lon don: Ho me Of fi ce. Mr vić-Pe tro vić, N. (2006) Al ter na tiv ne sank ci je i no vo za ko no dav stvo Re pu bli ke Sr bi je. Te mi da, 1, str. 55-59. Ne dić, B. (2009) Put ka prav di: Stra te gi ja raz vo ja i pri me ne me di ja ci je u Sr bi ji. U: Prav da u tran zi ci ji, on-li ne iz da nje, http://www.prav da u tran zi ci ji.com/pa ges/ar tic le. php?id=2169, Saj tu pri stu plje no: 15.10.2010. Ni ko lić-Ri sta no vić, V., Ćo pić, S. (2006) Po lo žaj žr tve u Sr bi ji: kla sič ni kri vič ni po stu pak i mo guć no sti re sto ra tiv ne prav de. Te mi da, 1, str. 67-75. Sha pland, J., At kin son, A., At kin son, H., Col led ge, E., Dig nan, J., Ho wes, M., Johnsto ne, J., Ro bin son, G., Sorsby, A. (2006) Si tu a ting re sto ra ti ve ju sti ce wit hin cri mi nal ju sti ce. The o re ti cal Cri mi no logy, 10(4), str. 505-532. Sher man, W.L., Strang, H. (2007) Re sto ra ti ve ju sti ce: the evi den ce. Lon don: The Smith In sti tu te. Stern, V. (2005). Pri sons and the ir com mu ni ti es: Te sting a new ap pro ach. An ac co unt of the re sto ra ti ve pri son pro ject 2000-2004. Lon don: In ter na ti o nal Cen tre for Pri son Stu- di es. Kings Col le ge Lon don. Ste va no vić, I. (2006) No va za kon ska re še nja o ma lo let ni ci ma: zna čaj al ter na ti va in sti- tu ci o nal nom tret ma nu (u sve tlu re in te gra ci je iz vr ši la ca i osna ži va nja žr ta va). Te mi da, 1, str. 61-66. Stubbs, J. (2007) Beyond apo logy? Do me stic vi o len ce and cri ti cal qu e sti ons for re sto- ra ti ve ju sti ce. Cri mi no logy and cri mi nal ju sti ce, 7(2), str. 169-187. The Crown Pro se cu tion Ser vi ce. http://www.cps.gov.uk/Pu bli ca ti ons/ot hers/con di ti- o nal ca u ti o ning04.html., Saj tu pri stu plje no: 10.07.2010. go di ne. Da ni ca Va si lje vić-Pro da no vić 68 Da ni ca va si lje vić-prO Da nO vić Re­sto­ra­ti­ve­ju­sti­ce­wit­hin­the­cri­mi­nal­ju­sti­ce­system Po si ti o ning of re sto ra ti ve ju sti ce wit hin the cri mi nal ju sti ce system is one of the cur rent qu e sti ons pre oc cupying the o rists and prac ti ti o ners in the fi eld. Du ring de ca- des re sto ra ti ve ju sti ce pro ces ses ha ve been pre do mi nantly used wit hin ju ve ni le ju sti ce systems for de a ling with mi nor of fen ces com mit ted by ju ve ni les. Num ber of ju ris dic ti- ons in Euro pe, USA, Ca na da, Austra lia ha ve cri mi nal co di fi ca ti ons con ta i ning pro vi si ons that ena ble use of re sto ra ti ve ju sti ce pro ces ses in aim of di ver sion. Re cent ini ti a ti ves cre- a te pos si bi lity of applying re sto ra ti ve pro ce du re in ca ses of se ri o us cri mes com mit ted by adult of fen ders. This ar tic le re vi ews the o re ti cal di scus si ons and prac ti cal is su es re la ting the sco pe and tasks of re sto ra ti ve ju sti ce wit hin cri mi nal ju sti ce, which may con tri bu te to the de ve lop ment and use of re sto ra ti ve pro ces ses in our cri mi nal ju sti ce system. Key words: re sto ra ti ve ju sti ce, cri mi nal ju sti ce.