23 ­Pomirenje Po­nov­no­us­po­sta­vlja­nje­prav­de­u­Sr­bi­ji­–­­ Po­mi­re­nje­i­re­sto­ra­tiv­na­prav­da­­ u­postkon­flikt­nom­kon­tek­stu Step han par Men ti er* Mar ta Va li ñaS el Mar We i te kaMp De ba ta o to me ka ko se ba vi ti pro šlo šću u Sr bi ji je i da lje pri sut na. Me ha ni zmi prav de Me đu na rod nog kri vič nog tri bu na la za biv šu Ju go sla vi ju i do ma ćih su do va od i gra li su va žnu ulo gu u kri vič nom go nje nju po či ni la ca zlo či na. O dru gim pri stu pi ma tran zi ci- o noj prav di i da lje se ras pra vlja. Sve u sve mu, is ku stva biv še Ju go sla vi je i Sr bi je sa „su o- ča va njem sa pro šlo šću” ili „tran zi ci o nom prav dom” su slič na is ku stvi ma dru gih ze ma lja, jer se od i gra va ju unu tar po li tič ke i eko nom ske eli te, i u okvi ru ci vil nog dru štva, ka ko u ze mlji o ko joj je reč, ta ko i na me đu na rod nom ni vou. Slič no, sta vo vi i oče ki va nja lo kal- nog sta nov ni štva u bi lo ko joj ze mlji se ret ko uzi ma ju u ob zir. U ovom ra du pred sta vlje ni su re zul ta ti is tra ži va nja na uzor ku ši re po pu la ci je ko je je spro veo naš is tra ži vač ki tim u Sr bi ji 2007. go di ne. Is tra ži va nje je vr še no pu tem an ke ti ra nja ši rom ze mlje u ve zi ne ko li ko pi ta nja ve za nih za post-kon flikt nu prav du, uklju ču ju ći tra ga nje za isti nom, od go vor nost, na kna du šte te žr tva ma i po mi re nje. Ključ ne re či: sta vo vi gra đa na, ljudska prava, re sto ra tiv na prav da, po mi re nje, Sr bi ja. TEMIDA Mart 2010, str. 23-41 ISSN: 1450-6637 DOI: 10.2298/TEM1001023P Izvorni naučni rad * Step han Par men ti er je pro fe sor so ci o lo gi je kri mi na la, pra va i ljud skih pra va na Uni ver zi te tu Le u ven, Belgija i na čel nik Ode lje nja za kri vič no pra vo i kri mi no lo gi ju. E-mail: step han.par- men ti er @law.ku le u ven.ac.be Mar ta Va li ñas je is tra ži va či ca i sa rad ni ca na Uni ver zi te tu Le u ven, Belgija gde za vr ša va svo ju dok tor sku di ser ta ci ju. E-mail: mar ta.va li nas @law.ku le u ven.be El mar We i te kamp je pro fe sor vik ti mo lo gi je i re sto ra tiv ne prav de na Uni ver zi te ti ma u Le u ve- nu, Belgija i Ti bin ge nu, Nemačka. E-mail: el mar.we i te kamp @u ni-tu e bin gen.de Step han Par men ti er, Mar ta Va li ñas, El mar We i te kamp 24 Uvod Še sna est go di na na kon po čet ka ras pa da Ju go sla vi je i su ko ba ko ji su opu- sto ši li ce lu re gi ju, ali naj vi še Hr vat sku, Bo snu i Her ce go vi nu, Sr bi ju i Ko so vo, sva ka od ze ma lja još uvek se tru di da pro na đe naj bo lji na čin da se po sta vi pre ma zlo či ni ma ko ji su se do go di li u pro šlo sti i nji ho vim po sle di ca ma i da ob no vi po ve re nje me đu svo jim gra đa ni ma. Ras pra va o to me ka ko se su o či ti s pro šlo šću u Sr bi ji je i da lje u to ku. Od 1993. go di ne, Me đu na rod ni kri vič ni sud1 za biv šu Ju go sla vi ju op tu žio je 161 oso bu, a od tog bro ja 120 li ca je pro šlo kroz pro ces su đe nja u 86 po stu pa ka (jun 2009) ve za nih za „me đu na rod na” kri vič na de la na pod ruč ju re gi o na. Ta ko đe, u sa moj ze mlji kre i ra ni su no vi me ha ni zmi kri vič nog pra vo su đa, kao što je Ve će za rat ne zlo či ne Okru žnog su da u Be o gra du. O dru gim pri stu pi ma tran zi ci o noj prav di kao što su Ko mi si ja za isti nu ili pro gra mi za na kna du šte te i da lje se ras pra vlja. De ba ta o „me đu na rod nim” zlo či ni ma iz pro šlo sti ta ko i da lje ima ve li ki zna čaj za lju de, or ga ni za ci je i in sti tu ci je u Sr bi ji. U ovom kon- tek stu „me đu na rod na” kri vič na de la kao re la tiv no no vi kon cept ne mo gu se po i sto ve ći va ti sa sta ri jim kon cep tom „dr žav nih” kri vič nih de la (Fri e drichs, 1998; Ka u zla rich, Mul lins i Mat thews, 2003): sa jed ne stra ne, „dr žav na” kri vič na de la pred sta vlja ju ši ru ka te go ri ju od „me đu na rod nih”, jer ona uklju ču ju i po na- ša nja ko ja se tra di ci o nal no ne sma tra ju na sil nim, kao što su de la iz da je, špi ju- na že i ko rup ci je; sa dru ge stra ne, „dr žav na” kri vič na de la su i uža od „me đu na- rod nih”, jer njih či ne oso be ili in sti tu ci je ko ji ma je po ve re na dr žav na vlast, dok „me đu na rod na” kri vič na de la mo gu bi ti uči nje na od stra ne ne dr žav nih ak te ra, kao što su ge ril ske gru pe ili in di vi due. Cen tral no pi ta nje ovog do pri no sa je ka ko raz u me ti po nov no us po sta vlja nje prav de za „me đu na rod na” kri vič na de la, po či nje na u Sr bi ji, uglav nom iz po li tič kih mo ti va. Sve u sve mu, is ku stva biv še Ju go sla vi je i Sr bi je sa „su o ča va njem sa pro šlo- šću” ili „tran zi ci o nom prav dom” su slič na is ku stvi ma dru gih ze ma lja, jer se od i- gra va ju unu tar po li tič ke i eko nom ske eli te, i u okvi ru ci vil nog dru štva, ka ko u ze mlji o ko joj je reč, ta ko i na me đu na rod nom ni vou. Slič no, sta vo vi i oče ki va- nja lo kal nog sta nov ni štva u bi lo ko joj ze mlji se ret ko uzi ma ju u ob zir. Ka da bi se to ura di lo, obez be dio bi se do dat ni iz vor in for ma ci ja o stra te gi ja ma i me ha- ni zmi ma za su o ča va nje sa zlo či ni ma iz pro šlo sti i za re kon struk ci ju bu duć- no sti. Iako su is tra ži va nja na uzor ku ši re po pu la ci je iz u ze tak, isti na je da smo 1 Vi di sajt: www.icty.org Temida 25 po sled njih go di na sve do ci br zog ra sta em pi rij skih is tra ži va nja spro ve de nih u post-kon flikt nim si tu a ci ja ma, a po ne kad i u to ku tra ja nja su ko ba (In ter na ti o nal Cen ter for Tran si ti o nal Ju sti ce, 2004, 2006, 2007). U ovom ra du pred sta vi će mo, po pr vi put, iz ve štaj o re zul ta ti ma is tra ži va nja na uzor ku ši re po pu la ci je ko je je naš is tra ži vač ki tim2 u Sr bi ji 2007. go di ne spro- veo pu tem an ke ti ra nja ši rom ze mlje u ve zi ne ko li ko pi ta nja ve za nih za post- kon flikt nu prav du. Mi će mo se sa mo fo ku si ra ti na je dan ta kav pro blem ov de – na po mi re nje iz me đu po je di na ca i iz me đu sek to ra u dru štvu. Glav ni ci lje vi na šeg do pri no sa su dvo ja ki: sa jed ne stra ne, že li mo po ka za ti vred nost em pi rij- skog is tra ži va nja na uzor ku lo kal nog sta nov ni štva o post-kon flikt noj prav di, a sa dru ge stra ne, na me ra nam je da is tak ne mo ove na la ze za ši ri te o rij ski okvir re sto ra tiv ne prav de kao pa ra dig me za po gled na zlo či ne iz pro šlo sti. Šta lju di u Sr bi ji mi sle o zlo či ni ma po či nje nim to kom ra ta i o stra te gi ja ma i me ha ni zmi ma za su o ča va nje sa stra ho ta ma iz pro šlo sti? To su dva glav na pi ta nja na osno vu ko jih smo is pla ni ra li i spro ve li kvan ti ta tiv no an ket no is tra- ži va nje na uzor ku srp ske po pu la ci je 2007. go di ne. Is tra ži va nje je bi lo deo ši reg is tra ži vač kog pro jek ta „Ma sov na vik ti mi za ci ja i re sto ra tiv na prav da“ u po tra zi za po zi ci jom re sto ra tiv ne prav de u in te gra tiv nom pri stu pu ma sov noj vik ti- mi za ci ji u post-kon flikt nim si tu a ci ja ma. Stu di je u Bo sni i Her ce go vi ni i Sr bi ji, oba vio je In sti tut za kri mi no lo gi ju na Ka to lič kom Uni ver zi te tu u Le u ve nu (Bel- gi ja) iz me đu 2004. i 2008. go di ne. Cilj ovog pro jek ta bio je da se is tra ži šta to mo že bi ti ulo ga i ka ko se mo gu pri me ni ti prin ci pi re sto ra tiv ne prav de u pro- ce su re ša va nja post-kon flikt nih si tu a ci ja ko je uklju ču ju ma sov nu vik ti mi za ci ju, uzi ma ju ći Sr bi ju i Bo snu i Her ce go vi nu kao dve stu di je slu ča ja i spro vo de ći dva vr lo slič na is tra ži va nja u obe ze mlje. Dok je fo kus is tra ži va nja bio na re sto- ra tiv noj prav di, tre ba lo bi po me nu ti da su sa me an ke te bi le usme re ne na još mno ga pi ta nja u obe post-kon flikt ne si tu a ci je. 2 Is tra ži vač ki tim či ni li su Step han Par men ti er i El mar We i te kamp (pro mo te ri) i Mar ta Va li ñas (is tra ži va či ca). Auto ri že le da se za hva le Ka to lič kom Uni ver zi te tu u Le u ve nu na fi nan sij skoj po dr šci za pro je kat, Fla man skom ake dem skom cen tru i Kra ljev skoj aka de mi ji za na u ku i umet nost u Bri se lu za stva ra nje sa vr še nih aka dem skih uslo va za do vr ša va nje ra da, pro fe so- ru Jo ha nu Go et hals-u i pro fe sor ki Ve sni Ni ko lić-Ri sta no vić iz Vik ti mo lo škog dru štva Sr bi je na kon struk tiv nim ko men ta ri ma na ra nu ver zi ju em pi rij skog de la is tra ži va nja. Is tra ži vač kom ti mu je Vik ti mo lo ško dru štvo Sr bi je pru ži lo ve li ku po moć. Ovaj rad je do pu nje na ver zi ja po gla vlja ko je će bi ti ob ja vlje no u knji zi: Par men ti er, S., Va li ñas, M., We i te kamp, E. (iz la zi u 2010) How to re sto re ju sti ce in Ser bia? A clo ser lo ok at pe o ple’s opi ni ons abo ut re con ci li a tion. In D. Rot he & C. Mul lins (eds.) Cri mes of Sta te: Cur rent Per spec ti ves. Pi sca ta way, NJ: Rut gers Uni ver sity Press. Step han Par men ti er, Mar ta Va li ñas, El mar We i te kamp 26 Cilj is tra ži va nja bio je da se sa zna ne što vi še o sta vo vi ma i mi šlje nji ma3 po je di na ca o pro ce su su o ča va nja sa pro šlo šću (ili tran zi ci o ne prav de) u Sr bi ji, sa po seb nim na gla skom na „mo guć no sti“ i po ten ci jal re sto ra tiv nog pri stu pa ta kvom pro ce su. Za ana li zu ovih sta vo va i mi šlje nja ko ri sti li smo he u ri stič ki TA RR mo del (Par men ti er, 2003; Par men ti er i We i te kamp, 2007). Ovaj mo del se sa sto ji od če ti ri gra div na blo ka ko ji od go va ra ju ključ nim pi ta nji ma u pro ce su su o ča va nja no vog re ži ma sa pro šlo šću, a to su: po tra ga za isti nom o pro šlo- sti (T), ka ko bi se osi gu ra la od go vor nost po či ni te lja (A) i ne ki ob lik re pa ra ci je za žr tve (R), ali i ka ko bi se pro mo vi sa lo po mi re nje iz me đu biv ših ne pri ja te- lja (R). Ovaj mo del pru ža ko ri stan okvir za ana li zu raz li či tih od no sa iz me đu dva ili vi še gra div nih blo ko va, omo gu ća va da se is tra že od re đe ne in sti tu ci je i me ha ni zmi su o ča va nja sa pro šlo šću u od no su na sva ko od ovih pi ta nja, a i su ge ri še da re zul tat pri stu pa tran zi ci o noj prav di pro iz i la zi iz me đu dej stva ova če ti ri gra div na blo ka (We i te kamp, Par men ti er, Van spa u wen, Va li ñas i Ge rits, 2006). An ke ti ra nje je spro ve de no ta ko da uklju či pi ta nja ve za na za sva ko od ova če ti ri ključ na pi ta nja. Me­tod Me tod is tra ži va nja ko ri šćen u ovoj stu di ji bi la je an ke ta spro ve de na kroz pi sa ne upit ni ke di stri bu i ra ne po ce loj Sr bi ji. Me to do lo gi ja se sa sto ja la od če ti ri osnov na ko ra ka (Va li ñas, Par men ti er i We i te kamp, 2008): 1) Kon struk ci ja in stru men ta za pri ku plja nje po da ta ka: u pi ta nju je od štam- pa ni upit nik sa ukup no 43 pi ta nja, od ko jih ne ka ima ju od go vo re ko ji is klju ču ju jed ni dru ge, ne ka ima ju vi še mo gu ćih od go vo ra, a ne ka od is pi- ta ni ka tra že da ozna če ste pen sla ga nja sa al ter na tiv nim od go vo ri ma na po sta vlje no pi ta nje. Sva ova pi ta nja bi la su za tvo re na ili po lu za tvo re na, sa jed nim iz u zet kom – po sled njim pi ta njem „Šta po mi re nje zna či za Vas?“ ko je je is pi ta ni ci ma omo gu ća va lo da iz ra ze svo je mi šlje nje na vr lo otvo- ren i ne de ter mi ni san na čin. Upit nik su kon stru i sa li čla no vi is tra ži vač kog ti ma u pe ri o du iz me đu fe bru a ra i ma ja 2006. go di ne, na osno vu sle de ćih 3 Stav je men tal na po zi ci ja u od no su na ne ku či nje ni cu ili sta nje. On od ra ža va ten den ci ju da se objek ti i do ga đa ji kla si fi ku ju i da se na njih re a gu je sa od re đe nom do sled no šću. Sta vo vi se ne mo gu di rekt no po sma tra ti, već se iz vla če iz objek tiv nih i eva lu i ra nih od go vo ra oso be. Mi šlje nja pred sta vlja ju ide je i mi sli ne ke oso be o ne če mu. To su pro ce ne, su do vi o ne če mu ili eva lu a ci je ne če ga. De fi ni ci je su pre u ze te iz Encyclo pa e dia Bri tan ni ca. Temida 27 iz vo ra: dva is tra ži va nja sa slič nim ci lje vi ma, pre ci zni je kom pa ra tiv na stu di ja spro ve de na na Maks Plank In sti tu tu za ino stra no i me đu na rod no kri vič no pra vo o vik ti mi za ci ji u ra tu (Ki za, Rat hge ber i Roh ne, 2006), kao i is tra ži va- nje UNDP-a u Bo sni i Her ce go vi ni (UNDP, 2005); po da ci ko je je is tra ži va či ca pri ku pi la to kom pret hod nih is tra ži va nja na te re nu u Sr bi ji uglav nom kroz po lu struk tu ri sa ne in ter vjue sa ključ nim ak te ri ma u pro ce su su o ča va nja sa pro šlo šću; po da ci pri ku plje ni na ra di o ni ci ko ju je or ga ni zi vao is tra ži vač ki tim u Du brov ni ku (Hr vat ska) u ma ju 2005. go di ne i na se mi na ru odr ža nom u Sa ra je vu (Bo sna i Her ce go vi na) u ok to bru 2006. go di ne, a oba su se ti ca la pro ce sa su o ča va nja sa pro šlo šću u re gi o nu. Upit nik je naj pre ko ri šćen u slič nom is tra ži va nju u Bo sni i Her ce go vi ni 2006. go di ne, a ka sni je je pri la- go đen spe ci fič noj si tu a ci ji u Sr bi ji. 2) Od re đi va nje od go va ra ju će me to de uzor ko va nja: s ob zi rom na po te ško će u ko ri šće nju po u zda nih po da ta ka iz po pi sa sta nov ni štva4 u Sr bi ji ni je bi lo mo gu će da se for mi ra pra vi re pre zen ta tiv ni uzo rak, pa je ume sto nje ga oda bran kvot ni uzo rak5. Ovo je pod ra zu me va lo de lje nje cilj ne po pu la ci je (gra đa ne i sta nov ni ke Sr bi je) u pod gru pe na osno vu tri kri te ri ju ma ko ji su nam bi li od zna ča ja: ge o graf ska di stri bu ci ja (ši rom dr ža ve, sa iz u zet kom Ko so va i Me to hi je), uz rast (usme re nost na ve li ku gru pu sta ro sti iz me đu 26 i 64 go di ne, ma nju gru pu iz me đu 18 i 25 go di na, kao i još jed nu ma nju gru pu sta ro sti pre ko 65 go di na) i pol (ujed na če ne gru pe mu ška ra ca i že na) i utvr đi va nje pro por ci je uzor ka u sva koj od ka te go ri ja. Za raz li ku od slič nog is tra ži va nja spro ve de nog u Bo sni i Her ce go vi ni, u Sr bi ji re li gi ja i et nič ka pri- pad nost ni su bi li raz dvo je ni kri te ri ju mi za kvot no uzor ko va nje, ali od is pi- ta ni ka je ste za tra že no da na ve du svo ju re li gij sku i et nič ku pri pad nost. 3) Pri ku plja nje po da ta ka kroz di stri bu ci ju upit ni ka: upit ni ci su po de lje ni u ju nu 2007. go di ne na 16 raz li či tih lo ka ci ja u Sr bi ji od stra ne pri pad ni ka 19 ne vla di nih or ga ni za ci ja ko je pri pa da ju Aso ci ja ci ji Za jed nič ka Ak ci ja za Isti nu i Po mi re nje6. Sva ka od ovih ne vla di nih or ga ni za ci ja ra di na pi ta nji ma 4 Ka da ka rak te ri sti ke po pu la ci je ni su u pot pu no sti ili do volj no po zna te, ni je mo gu će na pra vi ti re pre zen ta tiv ni uzo rak. Ta da uzo r ko va nje za sno va no na ve ro vat no ći i oda bir slu čaj nog uzor- ka ni su uvek ade kvat ni. 5 Raz li ka iz me đu kvot nog uzor ka (me to de uzor ko va nja ko ja ni je za sno va na na ve ro vat no ći) i stra ti fi ko va nog slu čaj nog uzor ka se sa sto ji u to me što kod kvot nog uzor ko va nja ko na čan iz bor po je di nač nih is pi ta ni ka za vi si od is tra ži va ča od no sno ni je slu ča jan (Bryman, 2008). 6 Pri stup ne vla di nim or ga ni za ci ja ma i is pi ta ni ci ma obez be đen je kroz bli sku sa rad nju sa Vi ki- mo lo škim dru štvom Sr bi je i ovom pri li kom se za hva lju je mo pro fe sor ki Ve sni Ni ko lić-Ri sta no- vić i Da ni je li Bje lić na po mo ći. Step han Par men ti er, Mar ta Va li ñas, El mar We i te kamp 28 po ve za nim sa pred me tom na šeg is tra ži va nja i ima raz li či te cilj ne po pu- la ci je (iz be gli ce, žr tve tor tu re, rat ni ve te ra ni, itd.). Or ga ni za ci ja ma su da ti sli čan broj upit ni ka (oko 50) i ja sne in struk ci je ve za ne za kri te ri ju me se lek- ci je is pi ta ni ka. Ka ko bi se osi gu ra la kom pa ti bil nost sa ra ni je pri ku plje nim po da ci ma u Bo sni i Her ce go vi ni, oso be ko je su de li le upit ni ke za mo lje ne su da deo upit ni ka da ju čla no vi ma svo jih or ga ni za ci ja, a deo osta lim gra- đa ni ma, uz po što va nje ano nim no sti svih is pi ta ni ka. Od ukup nog bro ja od 1200 upit ni ka, vra će no je i po pu nje no 922 od no sno 85% - vi sok pro ce nat ti pi čan za me to de pri god nog uzor ko va nja (Bryman, 2008). 4) Ana li za pri ku plje nih po da ta ka: kre i ra na je ma ska u SPSS pro gra mu i svi po da ci su une ti od stra ne me to do lo ga iz Sr bi je, ko ji je ta ko đe spro veo i ne ko li ko ni voa ana li ze, uklju ču ju ći i uni va ri jant ne i bi va ri jant ne ana li ze, ko re la ci je i re gre si o nu ana li zu. Svi po da ci pre zen to va ni u na red nom de lu tek sta re zul tat su ovog če tvo- ro ste pe nog pro ce sa pri ku plja nja i ana li ze po da ta ka. In­stru­ment Po što smo bi li sve sni uti ca ja rat nih is ku sta va po je di na ca na nji ho vo sa da- šnje mi šlje nje i sta vo ve pre ma te mi post-kon flikt ne prav de, po ku ša li smo da raz u me mo ka kav je bio tip i ste pen vik ti mi za ci je ko je su na ši is pi ta ni ci pre ži- ve li. Pr vi deo upit ni ka je za to bio po sve ćen pi ta nji ma ko ja su bi la ve za na za ob li ke di rekt ne (npr. fi zič ke po vre de is pi ta ni ka) i in di rekt ne vik ti mi za ci je (npr. gu bi tak čla na po ro di ce). Šta vi še, is pi ta ni ci su upi ta ni o to me ka ko su opa ža li svo ju pat nju kroz tri ob li ka: fi zič ki, ma te ri jal ni i psi ho lo ški i u dva vre men ska pe ri o da – pre i po sle ra ta. Od go vo ri su nam omo gu ći li da za klju či mo da je u na šem uzor ku naj vi še is pi ta ni ka pa ti lo emo tiv no to kom i na kon ra ta, ne što ma nje njih je pre tr pe lo ma te ri jal nu šte tu, a naj ma nje je bi lo onih sa po vre- da ma fi zič ke pri ro de. Ovi re zul ta ti su pot pu no sa gla sni sa re zul ta ti ma is tra ži- va nja spro ve de nog u Bo sni i Her ce go vi ni 2006. go di ne. Va žno je pri me ti ti da su is pi ta ni ci u is tra ži va nju u Sr bi ji pri ja vi li vik ti mi za ci ju ve za nu za tri glav na na sil na kon flik ta, rat u Hr vat skoj 1991-1995 (36%), NA TO bom bar do va nje 1999. go di ne (24%) i rat u Bo sni i Her ce go vi ni (20.8%). Ne ki is pi ta ni ci su pri ja vi li vik- ti mi za ci ju u ra tu na Ko so vu i Me to hi ji po čev od 1998. go di ne (15%), a ma li broj njih i u kon flik tu u Slo ve ni ji 1991. go di ne (4.2%). Dru gi deo upit ni ka sa dr žao je raz li či ta pi ta nja sme šte na pod če ti ri raz li či ta na slo va: tra ga nje za isti nom, Temida 29 omo gu ća va nje pri zna nja od go vor no sti, is pla ta od šte te i pro mo ci ja po mi re nja. U ovom ra du mi se ogra ni ča va mo na pri kaz ne kih aspe ka ta ve za nih za te mu po mi re nja u Sr bi ji. Pre ne go što pre đe mo na naj i stak nu ti je na la ze, va žno je na gla si ti da su sva pi ta nja po sta vlje nja svim is pi ta ni ci ma u is tra ži va nju, a ne sa mo oni ma ko ji bi mo gli da se oka rak te ri šu kao „žr tve“ u prav nom ili so ci o lo škom smi slu. Raz- log to me je taj što je u na sil nim kon flik ti ma (kao što je bio onaj u Ju go sla vi ji) prak tič no ne mo gu će na pra vi ti ta ko ja snu raz li ku iz me đu onih ko ji su sa mo po či ni o ci i onih ko ji su sa mo žr tve, po što po je din ci mo gu po ne kad pre u ze ti raz li či te ulo ge, čak ih i za me ni ti u raz li či tim fa za ma kon flik ta (Fri day, Hart man, Lord i Exum, 2007). Za po tre be ovog is tra ži va nja pre fe ri ra li smo da pi ta mo sve is pi ta ni ke u Sr bi ji ka kvu šte tu ve ru ju da su pre ži ve li za vre me i po sle ra ta i na taj na čin oti šli smo da lje od spe ci fič nog an ke ti ra nja žr ta va pro ši ru ju ći ga u is pi ti va nje ši re po pu la ci je. Re­zul­ta­ti Šta­gra­đa­ni­Sr­bi­je­mi­sle­o­po­mi­re­nju? Po mi re nje je bi lo ve o ma kon tro ver zan ter min i kon cept u biv šoj Ju go sla vi ji od za vr šet ka na sil nih kon fli ka ta. Za mno ge ono je pred sta vlja lo pret nju pre u- zi ma nju od go vor no sti za po či nje na kri vič na de la i iz tog raz lo ga ide ja po mi re- nja se su sre la sa sna žnim ot po rom, ka ko od po je di na ca, ta ko i od or ga ni za ci ja (do ma ćih i me đu na rod nih). U naj bo ljem slu ča ju ne ki su po dr ža li mi ni ma li stič ki pri stup po mi re nju. Jed no od za pa ža nja iz pret hod nog is tra ži va nja na te re nu je bi lo da je u dis kur su su o ča va nja sa pro šlo šću „po ve re nje“ mno go bo lje pri hva- će no od „po mi re nja“. Dok je po mi re nje iz gle da pod ra zu me va lo ne ki ob lik ne ka- žnja va nja ili pri hva ta nja da su dve stra ne ušle u kon flikt na isti na čin i sa istim ste pe nom od go vor no sti, po nov na iz grad nja po ve re nja pod ra zu me va la je da bi tre ba lo po pra vi ti pre ki nu te so ci jal ne od no se. Po mi re nje se mo že od i gra va ti na vi še ni voa – od in di vi du al nog, in ter per so nal nog, pre ko ni voa za jed ni ce, pa sve do na ci o nal nog ni voa, a u slu ča ju biv še Ju go sla vi je čak i na re gi o nal nom ni vou. U na šem is tra ži va nju po mi re nje je ana li zi ra no iz per spek ti ve od o zdo – na go re (bot tom-up), ali i iz per spek ti ve od o zgo – na do le (top-down). Shod no to me, is pi- ti va ni su i in di vi du al ni po gle di na vi še in ter per so nal ne pro ce se po mi re nja, kao i fak to ri na ma kro ni vou ko ji su olak ša va li ili ko či li pro ces po mi re nja u biv šoj Ju go- Step han Par men ti er, Mar ta Va li ñas, El mar We i te kamp 30 sla vi ji. Is tra ži va nje ve za no za po mi re nje u Sr bi ji ni je jed no sta van za da tak. U stva ri, u ve ći ni slu ča je va oni ko ji su se me đu sob no bo ri li u to ku ra ta ne ži ve vi še u is toj ze mlji (u ovom slu ča ju Sr bi ji) da nas. Ume sto to ga, mno gi od onih iz Sr bi je ko ji su ak tiv no uče stvo va li u ra tu bo ri li su se pro tiv onih ko ji su ži ve li, a i da lje ži ve iz van gra ni ca Sr bi je. Slič no, mno gi od onih ko ji su po sta li žr tve iz van gra ni ca Sr bi je, da nas ži ve u Sr bi ji. Iz ovih raz lo ga (sta vlja ju ći na tre nu tak na stra nu mno ge po sto- je će dru štve ne ten zi je iz me đu raz li či tih dru štve nih gru pa) mo že se re ći da u Sr bi ji ne po sto je ja sne ka te go ri je žr ta va i po či ni la ca u kla sič nom smi slu (npr. ka da jed na oso ba uči ni ne što pro tiv ne ke dru ge). Kao re zul tat te či nje ni ce, mi smo for mu li sa li na ša pi ta nja o po mi re nju u ter mi ni ma od no sa iz me đu raz li či tih et nič kih gru pa ko je su bi le uklju če ne u kon flik te u biv šoj Ju go sla vi ji (Ta be la 1). U ve zi mo guć no- sti po mi re nja iz me đu raz li či tih et nič kih gru pa, od no si iz me đu Sr ba i Slo ve na ca se is ti ču po naj ve ćem bro ju (76.9%) po zi tiv nih od go vo ra u smi slu da je mo gu će po mi re nje iz me đu njih. Od no si iz me đu Sr ba i Al ba na ca sa Ko so va i Me to hi je se ta ko đe is ti ču, ali kao oni za ko je po sto ji ma nja na da za po mi re nje, po seb no u slu ča ju ko sov skih Sr ba i ko sov skih Al ba na ca. Ve ći na is pi ta ni ka sma tra da u ovim od no si ma po mi re nje ni je mo gu će: 39.6% za od nos Sr ba i ko sov skih Al ba na ca i 40.7% za od nos ko sov skih Sr ba i ko sov skih Al ba na ca. U od no si ma iz me đu Sr ba i Hr va ta, Sr ba i Bo šnja ka i Hr va ta i Bo šnja ka, pre ko po lo vi na is pi ta ni ka ve ru je da je po mi re nje mo gu će (54%, 54.8% i 54.2%), ne što ma nje njih ni je si gur no (23.6%, 25.8% i 32.5%), a još ma nje ve ru je da ni je mo gu će (22.4%, 19.4% i 13.2%). Ta be la 1. Da li mi sli te da je mo gu će da se pri pad ni ci sle de ćih et nič kih gru pa po mi re? Et nič ke gru pe Da Ne Ne znam Sr bi i Slo ven ci 76.9% 7.9% 15.3% Sr bi i Hr va ti 54% 22.4% 23.6% Sr bi i Bo šnja ci 54.8% 19.4% 25.8% Hr va ti i Bo šnja ci 54.2% 13.2% 32.5% Sr bi iz Sr bi je i Al ban ci sa KiM 32.8% 39.6% 27.6% Sr bi sa KiM i Al ban ci sa KiM 31.9% 40.7% 27.3% Ne do sta ju ći po da ci: a) 4.8%, b) 5.7%; c) 5.7%, d) 6.6%, e) 6.8%, f) 6.7%. Ka da se pi ta nje o po mi re nju for mu li še u ter mi ni ma ko ji se vi še od no se na lič no is ku stvo, od no sno ka da se is pi ta ni ci pi ta ju da li bi mo gli da se po mi re sa oso ba ma ko je su od go vor ne za nji ho vu vik ti mi za ci ju, pro ce nat onih ko ji od go- va ra ju sa „ne“ se po ve ća va. Ovo pi ta nje je for mu li sa no u op štim ter mi ni ma, od no sno bez spe ci fi ko va nja et nič ke gru pe žr tve i/ili po či ni o ca (Ta be la 2). U sva- Temida 31 kom slu ča ju, mo gu će je vi de ti da je pro ce nat is pi ta ni ka ko ji su od go vo ri li „ne“ na ovo pi ta nje (40.3%) ve ći ne go u svim slu ča je vi ma gde su is pi ta ni ci od go va ra li o mo guć no sti po mi re nja iz me đu raz li či tih et nič kih gru pa, osim u slu ča ju od no sa ko sov skih Sr ba i ko sov skih Al ba na ca (gde je ta ko đe 40.7% is pi ta ni ka pro ce ni lo da je za njih ne mo gu će da se po mi re). Na rav no ove pro cen te bi tre ba lo in ter pre- ti ra ti sa opre zom, jer je sa mo tre ći na is pi ta ni ka od go vo ri la na ovo pi ta nje. Ta be la 2. Da li mi sli te da je mo gu će da se po mi ri te sa oso ba ma ko je su Vam na u di le? Od go vor Fre kven ci ja Pro ce nat Da 86 23.6% Ne 147 40.3% Ne znam 132 36.2% Ne do sta ju ći po da ci: 7.4% Ako po gle da mo et nič ku dis tri bu ci ju ovih od go vo ra (Ta be la 3), mo že mo vi de ti da su svi al ban ski is pi ta ni ci re kli da ne bi mo gli da se po mi re, kao i ve ći na bo šnjač kih is pi ta ni ka (59.5%) iako je ve li ki broj njih od go vo rio sa „ne znam”. Me đu Hr va ti ma, ve ći na je re kla da ne zna (60%), dok su srp ski is pi ta- ni ci po no vo naj vi še po de lje ni (re la tiv na ve ći na od 37.5% je re kla „ne“, 34.9% je re klo da ne zna i 27.6% je od go vo ri lo „da”). U po re đe nju sa dru gim gru pa ma (pro por ci o nal no) Sr bi su ti ko ji su naj vi še sprem ni da se po mi re. Me đu tim, zbog ogra ni če nog bro ja oso ba ko je su od go vo ri le na ovo pi ta nje, ove re zul- ta te je neo p hod no in ter pre ti ra ti sa opre zom. Ta be la 3. Da li mi sli te da je mo gu će da se po mi ri te sa oso ba ma ko je su Vam na u di le? Od go vor Al ban ci Bo šnja ci Hr va ti Ma đa ri Ro mi Sr bi Ne de kla ri sa ni Osta li Da 0% 9.5% 10% 20% 33.3% 27.6% 0% 16.7% Ne 100% 59.5% 30% 20% 33.3% 37.5% 45.5% 33.3% Ne znam 0% 31% 60% 60% 33.3% 34.9% 54.5% 50% Ne do sta ju ći po da ci: 7.4% Ta ko đe, re for mu li sa li smo pi ta nje o po mi re nju u ter mi ni ma po ve re nja iz me đu raz li či tih gru pa i is pi ta ni ci su upi ta ni da oce ne ko li ko su od re đe ni fak- to ri po mo gli ili od mo gli pro ces po nov ne iz grad nje po ve re nja iz me đu ovih gru pa u biv šoj Ju go sla vi ji. Iz re zul ta ta pro is ti če za klju čak da su glav ne pre- pre ke („uop šte ni su po mo gli” i „ni su po mo gli”) u pro ce su po nov ne iz grad nje po mi re nja po is pi ta ni ci ma sle de će: Step han Par men ti er, Mar ta Va li ñas, El mar We i te kamp 32 Tra u ma ko ju po je din ci još uvek tr pe zbog ra ta (52%)• Sta vo vi i stra te gi je po li ti ča ra (50.6%)• Kri vič no go nje nje pred • Me đu na rod nim su dom za rat ne zlo či ne po či nje ne na pod ruč ju biv še Ju go sla vi je (49.5%) Ško le (46.1%)• Kri vič no go nje nje pred do ma ćim su do vi ma (44.4%).• Sa dru ge stra ne fak to ri za ko je is pi ta ni ci sma tra ju da su po mo gli („po mo- gli su pu no” i „po mo gli su“) ovom pro ce su su: Po zi tiv na se ća nja lju di o vre me nu pre ra ta (66.3%)• Vre me ko je je pro šlo od za vr šet ka ra ta (60%)• Pri zna nje tu đe pat nje (53.9%)• Ulo ga ne vla di nih or ga ni za ci ja (53.1%).• Ra zna za ni mlji va za pa ža nja se mo gu iz vu ći iz ovih pro ce na ta. Naj pre, fak tor oko ko ga su is pi ta ni ci po ka za li naj ve ću po de lje nost u mi šlje nju bi la je ulo ga me di ja: 42.9% is pi ta ni ka je re klo da su me di ji bi li pre pre ka u pro ce su po nov ne iz grad nje po ve re nja, dok je 41.2% re klo da mi sle da su me di ji po mo- gli taj pro ces. Slič no, pri su stvo i ulo ga me đu na rod ne za jed ni ce ta ko đe su pod- sta kle raz li či te re ak ci je: 40.8% is pi ta ni ka sma tra da je me đu na rod na za jed ni ca pre pre ka, a 39.3% da je po mo gla pro ce su. Bit no je pri me ti ti i da je tra u ma pre- po zna ta kao naj ve ća pre pre ka u ovom pro ce su, što na gla ša va va žnost emo- ci o nal ne tra u me kao i či nje ni cu da je ona če sto za po sta vlje na u jav nom dis- kur su i u od lu ka ma vla de i do na to ra. Još jed no va žno za pa ža nje je to da su kri vič na go nje nja vi đe na kao pre pre ka pro ce su po nov ne iz grad nje po ve re nja, po go to vo ona ko ja se de ša va ju pred Me đu na rod nim su dom za rat ne zlo či ne po či nje ne na pod ruč ju biv še Ju go sla vi je, ali i ona pred do ma ćim su do vi ma. Ko nač no, ovi re zul ta ti nam uka zu ju da dva fak to ra za ko je is pi ta ni ci sma tra ju da naj vi še po ma žu pro ces po nov nog us po sta vlja nja po ve re nja ni su po ve za na ni sa ka kvim po li tič kim od lu ka ma ili me ha ni zmi ma, već da ima ju vi še spon- ta nu i psi ho lo šku pri ro du. Ovo na me će pi ta nje da li se ustva ri po nov na iz grad- nja po ve re nja mo že in du ko va ti spo lja ili da li ta či nje ni ca zna či da su do sad usvo je ne po li tič ke od lu ke i me ha ni zmi vi đe ni kao ne u spe šni u tom smi slu7. 7 Za de talj ni je upo zna va nje sa pro ce som po mi re nja vi de ti: Blo om fi eld, Bar nes i Huyse, 2003; Daly i Sar kin, 2007. Temida 33 Po me nu ti re zul ta ti nam ja sno go vo re, da iako su za ni mlji vi, po ne kad ih je te ško in ter pre ti ra ti bez ne kih kon tek stu al nih in for ma ci ja. Ka ko bi se išlo da lje u raz u me va nju po mi re nja u ovom is tra ži va nju, sma tra li smo da je neo p hod no da se is pi ta ni ci pi ta ju šta za njih pred sta vlja po mi re nje. Od lu či li smo se za me tod otvo re nog pi ta nja ka ko ne bi smo ogra ni či li ili in du ko va li od go vo re, a to je pri stup ko ji je po ve ćao vred nost po da ta ka do bi je nih po sta vlja njem ovog pi ta nja. Ipak, ka ko bi smo kvan ti ta tiv no ob ra di li ove po dat ke u sta ti stič kim ter- mi ni ma i u od no su na dru ga pi ta nja u upit ni ku, mo ra li smo da kom bi nu je mo kva li ta tiv ne i kvan ti ta tiv ne me to de ana li ze. Ovo je zah te va lo po ve ći ste pen in ter pre ta ci je od stra ne is tra ži vač kog ti ma. Sva kom od go vo ru je pri do da ta ši fra – je din stve na (jed na od ba zič nih ši fa ra) ili kom bi no va na (od dve ili vi še je din stve nih). Li sta je din stve nih ši fa ra je na pra vlje na na osno vu pre li mi nar nog pre gle da od go vo ra, pri če mu su u ob zir uze ti i spe ci fič ni ci lje vi is tra ži va nja kao i zna nje pri ku plje no od stra ne is tra ži vač kog ti ma u pret hod nom te ren skom is tra ži va nju. Na osno vu to ga, raz li či te re či i iz ra zi su do bi li od re đe no zna če nje i gru pi sa ni su u raz li či te ka te go ri je ili ši fre. Su bjek tiv nost ko ja je ne mi nov no ugra đe na u ovaj pro ces je ba lan si ra na kroz uklju či va nje asi sten ta is tra ži va ča ko ji je re ko di rao sve od go vo re. Ovi po da ci su on da une ti i ana li zi ra ni kvan- ti ta tiv no u SPSS-u. Ko nač ni re zul tat ovog po du hva ta su po da ci o to me ka ko is pi ta ni ci opi su ju po mi re nje: mir na ko eg zi sten ci ja (21.9%), opra šta nje (12%), po što va nje / to le ran ci ja (11.9%), pri hva ta nje od go vor no sti (8.8%) i isti na (6.2%). Sle de: kri vič no go nje nje (3.4%), za bo ra vlja nje (3.3%), po ve re nje (3.1%) i se ća nje (2.9%). Ovi pro cen ti se od no se i na one slu ča je ve ka da su ovi kon cep ti po me- nu ti po je di nač no ili u kom bi na ci ji sa dru gim kon cep ti ma. Va­žnost­re­sto­ra­tiv­ne­prav­de­za­„me­đu­na­rod­na”­kri­vič­na­de­la­iz­pro­šlo­sti Cilj pro jek ta ko ji je omo gu ćio okvir za ovo is tra ži va nje bio je i da se is tra že mo guć no sti za pri me nu prin ci pa re sto ra tiv ne prav de u pro ces su o ča va nja sa pro šlo šću u Sr bi ji. Is pi ti va nje ši re po pu la ci je je tre ba lo da do pri ne se i bo ljem raz u me va nju to ga ka ko is pi ta ni ci vi de glav na pi ta nja post-kon flikt ne prav de, sa po seb nim na gla skom na po ten ci jal re sto ra tiv nog pri stu pa u ta kvim pro ce- si ma. Dru gim re či ma, ka da je bi lo po treb no su o či ti se sa tra ga njem za isti nom, pri hva ta njem od go vor no sti, re pa ra ci ja ma i po mi re njem, ovo is tra ži va nje je is pi ta lo va žnost ko ju is pi ta ni ci pri da ju ele men ti ma re sto ra tiv nog pri stu pa, kroz pi ta nja ve za na za ne ke osnov ne ele men te te o ri ja i prak si re sto ra tiv ne prav de. Je dan od ovih ele me na ta je i su sret. Pre ma de fi ni ci ja ma re sto ra tiv ne prav de Step han Par men ti er, Mar ta Va li ñas, El mar We i te kamp 34 usme re nim na pro ces, su prot sta vlje ne stra ne u kon flik tu bi tre ba lo da ko lek- tiv no re še taj isti kon flikt (Mar shall, 1996). Ova for mu la ci ja mo že se de kon stru i- sa ti u sle de će prin ci pe: in klu zi ju, ak tiv nu par ti ci pa ci ju i su sret (Va li ñas i Van spa- u wen, 2009). Su sre tu je u ma nje ili vi še po sre do va noj for mi, da va na cen tral na va žnost u pro ce si ma re sto ra tiv ne prav de. Is ku stva su sre ta iz me đu onih ko ji su od go vor ni za na si lje i onih ko ji su bi li žr tve bi lo je u vi še post-kon flikt nih pod- ruč ja kao što su Ju žno a frič ka Re pu bli ka, Is toč ni Ti mor i Se ver na Ir ska. U ovom is tra ži va nju is pi ta ni ci su upi ta ni da li bi vo le li da se sret nu sa oni ma ko ji su ih po vre di li (tzv. di rekt nim po či ni o ci ma). Re la tiv na ve ći na (42.4%) is pi ta ni ka je da la od go vor „ne”, 35.1% je re klo „da”, a 22.6% je od go vo ri la da ne zna (Ta be la 4). Ono što po no vo pri me ću je mo ov de je, kao i kod mno gih dru gih kon tr o ve r zni jih ili ose tlji vi jih pi ta nja u upit ni ku, da, iako po sto ji ap so- lut na ve ći na ko ja ni je sprem na za ta kav su sret, ona je da le ko od pre o vla da va- ju će ve ći ne. Bi lo bi va žno ov de na po me nu ti da od svih is pi ta ni ka, njih 79.9% ni je lič no po zna va lo lju de ko ji su ih po vre di li, a da je sa mo 20.1% njih (sva ka pe ta oso ba) po zna va lo po či ni o ce. Ka da po no vo po gle da mo et nič ku di stri bu- ci ju od go vo ra vi di mo da su Sr bi oni kod ko jih je naj vi še po de la u mi šlje nji ma: 40% njih ka že da ne bi vo le lo da sret ne po či ni o ca, 31% da bi vo le lo, a 29% da ne zna ju šta da od go vo re na to pi ta nje. Hr va ti su ta ko đe do sta po de lje ni oko ovog pi ta nja, dok su Bo šnja ci si gur ni ji da ne že le ta kve su sre te (45.5% Hr va ta je re klo „ne” na su prot 51.8% Bo šnja ka). Me đu oni ma ko ji su re kli da bi vo le li da sret nu po či ni o ce, ve ći na je mu ška ra ca (55.3%), ali, na rav no, broj is pi ta ni ka ko ji su od go vo ri li na ovo pi ta nje ni je ve li ki. Ta be la 4. Da li bi ste vo le li da se sret ne te sa oso ba ma ko je su Vam na u di le? Od go vor Fre kven ci ja Pro ce nat Da 129 35.1% Ne 156 42.4% Ne znam 83 22.6% Ne do sta ju ći po da ci: 6.6% Od is pi ta ni ka ko ji su od go vo ri li da bi vo le li da sret nu one ko ji su ih po vre- di li na ne ki na čin, za tra že no je da ob ja sne raz lo ge za tu že lju. Na ve šće mo od go vo re is pi ta ni ka od onih naj va žni jih pa do onih ma nje va žnih: da bi ih pi tao/-la za što su ura di li to što su ura di li• da bi imao/-la pri li ku da im ka žem ka ko sam pa tio/-la• da bih vi deo/-la da li se ka ju zbog to ga što su ura di li• Temida 35 da bih vi deo/-la da li će se iz vi ni ti• da bih tra žio/-la od njih da po pra ve šte tu ko ju su mi na pra vi li• da bih ih pi tao/-la o mo jim ne sta lim ro đa ci ma i pri ja te lji ma.• Dva glav na mo ti va is pi ta ni ka (za su sret sa oni ma ko ji su im na ne li bol) su pri- lič no če sti i u dru gim slu ča je vi ma su sre ta žr ta va i po či ni la ca. Po ku šaj da se na đe smi sao u pat nji ko ja je ne ko me iza zva na i pri li ka da se ne što o njoj ka že ka ko bi po či ni lac bio sve stan po sle di ca svo jih de la, če sta su od li ka ova kvih su sre ta, a pred sta vlja ju i deo pro ce sa is ce lje nja. Dru ga dva raz lo ga – da se vi di da li se po či ni o ci ka ju ili iz vi nja va ju, ta ko đe su pred vi dlji vi mo ti vi za ta kve su sre te. Ipak, ta kvi mo ti vi mo gu pro u zro ko va ti ve li ke po te ško će, jer na go ve šta va ju da mo žda po sto je ne re a li stič ka oče ki va nja na stra ni žr ta va ko ja mo gu do ve sti do fru stra ci je i raz bi ja nja ilu zi ja to kom i po sle su sre ta8. Iz ne na đu ju će je vi de ti da is pi ta ni ci ni su pri da li ve ći zna čaj pi ta nju re pa ra ci je. Ovo iz gle da su ge ri še da is pi ta ni ci, ko ji su bi li vik ti mi zi ra ni, pre sve ga tra že psi ho lo šku i emo ci o nal nu „na dok na du šte te” u su sre tu sa po či ni o cem. Jed no od mo gu ćih ob ja šnje nja je da je po sle rat na sce na u Sr bi ji i u biv šoj Ju go sla vi ji u ve li koj me ri oka rak te ri sa na kao sce na sa ne pre kid- nim po ri ca njem i ne do stat kom pri zna va nja ono ga što se de si lo u pro šlo sti. Ipak, tre ba lo bi pri me ti ti da je shva ta nje zna če nja re či „re pa ra ci ja” kod ovog pi ta nja vi še aso ci ra no sa ma te ri jal nom na dok na dom šte te, upr kos ne dav nom raz vo ju i pro ši ri va nju kon cep ta ka ko bi se uklju či le i do dat ne ka te go ri je9. Is pi ta ni ci ko ji su od go vo ri li da ni su že le li da se sret nu sa lju di ma ko ji su im na u di li, ta ko đe su upi ta ni za raz lo ge ta kvog sta va. Raz lo zi ko je su na vo di li, po re đa ni po fre kven ci ji ja vlja nja od naj če šćeg do naj ma nje če stog su: ne že lim da vi dim tu oso bu po no vo i že lim da za bo ra vim ono što se de si lo• ako bih ga sreo/-la po no vo bih pa tio/-la• 8 Kom bi na ci ja po ka zi va nja ka ja nja i iz vi nje nja za de la iz pro šlo sti od stra ne po či ni o ca bi naj ve- ro vat ni je pred sta vlja la naj bo lju for mu pri zna nja žr tva ma i no si la bi naj ve ći re pa ra tiv ni po ten- ci jal, ali ta kav ide al ni is hod ne mo že se ga ran to va ti žr tva ma. Ne ki eks per ti u obla sti re sto ra tiv- ne prav de upo zo ri li su da ka ja nje i iz vi nje nja ne bi tre ba lo da bu du oče ki va ni is ho di su sre ta, ali da bi ih tre ba lo sa ra do šću pri hva ti ti kao spo re dan re zul tat, kao i da bi bi lo sa svim do volj no i ako bi po či ni lac pri stao da pru ži od šte tu žr tvi bez po ka zi va nja ka ja nja ili iz vi nja va nja. Ta kvu ide ju je za stu pao i ko mi tet za am ne sti ju Ju žno a frič ke Ko mi si je za isti nu i po mi re nje pred ko jim je pred u slov do bi ja nja am ne sti je bio iz no še nje či nje ni ca u pot pu no sti, a ka ja nje, ža lje nje i iz vi- nje nja ni su bi li neo p hod na (Wal gra ve, 1994; Par men ti er, 2001; Par men ti er i We i te kamp, 2005). 9 Iz ve štaj Van Bo u ven/Bas si o u ni do veo je do osnov nih prin ci pa i pre po ru ka ve za nih za re pa- ra ci ju u ko ji ma je re pa ra ci ja vi đe na kao ši ri kon cept ko ji uklju ču je re sti tu ci ju, kom pen za ci- ju, re ha bi li ta ci ju, sa tis fak ci ju i ga ran ci ju da se de lo ne će po no vi ti (Uni ted Na ti ons Ge ne ral As sembly, 2006; Shel ton, 2005; Rom bo uts i Par men ti er, 2009). Step han Par men ti er, Mar ta Va li ñas, El mar We i te kamp 36 ne znam za što• mr zim tu oso bu• pla šim se te oso be.• Iz gle da da je za is pi ta ni ke iz be ga va nje kon tak ta ili su sre ta sa po či ni o- cem po ve za no sa iz be ga va njem po nov ne pat nje (uglav nom zbog pri se ća- nja pro šlo sti) ili u naj ma nju ru ku zbog ose ća nja ne pri jat no sti. Ova ose ća nja su po ve za na sa psi ho lo škim pro ce si ma (ili me ha ni zmi ma od bra ne) kroz ko je žr tve pro la ze ka da se su o ča va ju sa eks trem nim bo lom ili pat njom i za to se na njih po ne kad ne mo že la ko uti ca ti ni ti iza zva ti pro me na u nji ma spo lja. Ovo je gru pa lju di ko ja se ne ose ća sprem nom da do ži vi ta kav su sret. Za ni mlji vo je, me đu tim, da dva naj ja ča ose ća nja ov de pred sta vlje na kao mo gu ći raz lo zi da se od bi je ta kav su sret – strah i mr žnja, uop šte ni su če sto na vo đe ni od go vo ri. Opra šta nje je če sta i kon tro verz na te ma u de ba ti o po mi re nju, ali i u li te- ra tu ri ve za noj za re sto ra tiv nu prav du. Mno gi su tvr di li da je za po mi re nje neo p hod no opro sti ti i isto vre me no od ba ci ti že lju za osve tom. Iako po mi re- nje kao kon cept per se ni je ta ko če sto po mi njan u te o ri ja ma o re sto ra tiv noj prav di, pro ces di ja lo ga i raz me ne u ko ji stra ne ula ze je po sma tran kao po ten- ci jal no do bar za raz vi ja nje em pa ti je me đu stra na ma i ko nač no za opra šta nje od stra ne žr ta va. Opra šta nje je, me đu tim, po sta lo ve o ma kon tra verz no pi ta- nje u dru štvi ma u tran zi ci ji, ko ja se su o ča va ju sa te škim po vre da ma ljud skih pra va. Če sto je bi lo po ve zi va no sa za ma ski ra nim te žnja ma za ne ka žnja va njem. Ali čak i ka da pro ces pri hva ta nja od go vor no sti pra ti opra šta nje, kao što je to bio slu čaj u Ju žnoj Afri ci, mno gi su ga kri ti ko va li kao sta vlja nje no vog te re ta na one ko ji su već bi li ozbilj no vik ti mi zi ra ni. I po red kon tr o ve r ze, opra šta nje na sta vlja da bu de glav na te ma u ze mlja ma ko je se bo re da se su o če sa stra- šnim zlo či ni ma i da na sta ve da lje. Is pi ta ni ci ko ji su re kli da bi bi li sprem ni da se su sret nu sa po či ni o ci ma upi ta ni su i da li bi mo gli da opro ste po či ni o ci ma ako bi u to ku tog su sre ta po či ni lac is ka zao iskre no ka ja nje i pri znao od go vor nost za nji ho vu pat nju. Pod jed nak broj is pi ta ni ka je re kao da bi mo gao da opro sti, kao i da ne zna (39.4%), dok je 21.3% re klo da ne bi mo glo da opro sti. Temida 37 Ta be la 5. Ka da bi ste sre li oso bu ko ja Vam je na u di la i ka da bi ona pri zna la šta Vam je ura di la i po ka za la da se iskre no ka je zbog to ga, da li bi ste ta da mo gli da joj opro sti te? Od go vor Fre kven ci ja Pro ce nat Da 73 39.4% Ne 78 21.3% Ne znam 116 39.4% Ne do sta ju ći po da ci: 1.6% Do sta vi sok pro ce nat od ma log bro ja is pi ta ni ka ko ji je uop šte od go vo rio na ovo pi ta nje, ni je znao šta da od go vo ri, zbog ose tlji ve pri ro de sa mog pi ta- nja ko je ote ža va da se raz mi šlja u hi po te tič kim ter mi ni ma. Sa dru ge stra ne, mo ra mo se za pi ta ti da li ovo pi ta nje pod ra zu me va ono što bi se mo glo na zva ti uslov nim opro šta jem (od no sno opro šta jem sa mo uz pret hod no is pu nje nje od re đe nih uslo va, u ovom slu ča ju pri zna va njem od go vor no sti i pat nje žr ta va i is ka zi va njem ka ja nja). Uzi ma ju ći u ob zir či nje ni cu da zna mo da su ovi uslo vi te ško ostva ri vi i da su is pi ta ni ci u pret hod nim pi ta nji ma da li ve li ki zna čaj iz vi- nje nji ma, ka ja nju i pri zna va nju kri vi ce, mo že se za klju či ti da i da lje po sto ji ve li ki pro ce nat onih ko ji ne zna ju da li bi mo gli i onih ko ji zna ju da ni su sprem ni da opro ste. Ka da se po gle da ju od go vo ri na ovo pi ta nje u od no su na et nič ko po re- klo is pi ta ni ka, Sr bi su u ve ćem pro cen tu bi li sprem ni da opro ste (41.7%), dok su Al ban ci naj ma nje sprem ni da opro ste (50% je re klo da ne bi mo glo, a 50% da ne zna da li bi mo glo). Hr va ti su ve o ma po de lje ni u svo jim mi šlje nji ma, jer po lo vi na njih ni je zna la šta da od go vo ri, a dru ga po lo vi na je bi la rav no prav no po de lje na iz me đu od go vo ra „da” i „ne”. Bo šnja ci su ta ko đe bi li po de lje ni, iako je re la tiv na ve ći na njih re kla da ne bi mo gla da opro sti (41.7%). Za­klju­čak Cen tral no pi ta nje ovog ra da bi lo je: ka ko raz u me ti po nov no us po sta vlja- nje prav de za „me đu na rod na” kri vič na de la u Sr bi ji. Ka ko bi da li od go vor na ovo pi ta nje, pred sta vi li smo ne ke re zul ta te is tra ži va nja na ši roj po pu la ci ji spro- ve de nog od stra ne na šeg is tra ži vač kog ti ma u Sr bi ji 2007. go di ne, sa po seb- nim fo ku som na ne ke aspek te ve za ne za po mi re nje iz me đu po je di na ca i iz me đu sek to ra dru štva. Kroz ovo is tra ži va nje po ku ša li smo da do pri ne se mo bo ljem raz u me va nju mi šlje nja i sta vo va po je di na ca ko ji ži ve u Sr bi ji o to me ka ko bi sa pro šlo šću mo glo Step han Par men ti er, Mar ta Va li ñas, El mar We i te kamp 38 i tre ba lo da se su o či i po seb no da li i ka ko re sto ra tiv ni pri stup mo že bi ti deo ta kvog pro ce sa. Po sta lo je ja sno da su pi ta nja opra šta nja, po ve re nja i po mi re nja me đu naj kon tra verz ni jim te ma ma ko je je upit nik po krio. U tom smi slu ve o ma je va žno da se pro u či ras po de la od go vo ra na pi ta nja, ali i da se uzme u ob zir gru pa is pi ta ni ka či ja su mi šlje nja bi la po me ša na ili ne si gur na, od no sno oni ko ji su se od lu či li za od go vor „ne znam”. Još jed no bit no za pa ža nje je da se mi šlje nja o ovim te ma ma, po seb no o po mi re nju, me nja ju ka da se sta ve na ap strakt ni ji ili lič- ni ji ni vo. Šta vi še, iako po mi re nje tre nut no ima ne ga tiv nu ko no ta ci ju u Sr bi ji, zbog tri vi ja li za ci je tog poj ma u jav nom dis kur su, ono je ve ro vat no vi đe no kao re al ni je od po nov nog us po sta vlja nja po ve re nja. A u pro ce su po nov ne iz grad nje po ve re- nja po sto ji kon sen zus o ne ga tiv noj ulo zi po li ti ča ra i tra u me. Sprem nost i uslo vi za opra šta nje su da lje ana li zi ra ni u kon tek stu su sre ta iz me đu su ko blje nih stra na ko je se i da lje na la ze na li ni ji po de le stvo re ne ra tom. Su sret je bio cen tral ni ele ment pro gra ma re sto ra tiv ne prav de i ta ko đe je bio in te gri san u od re đe ne me ha ni zme ko ji su bli ski re sto ra tiv noj fi lo zo fi ji u kon tek stu tran zi ci je po sle ve li kih su ko ba. Mo ra po sta ti ja sno da ta kvi su sre ti pod ra zu me va ju od re đen ste pen pri pre me i uče šća svih stra na, što se ne mo že uvek obez be di ti, kao što su za mi šlja li is pi ta ni ci u ovom is tra ži va nju. Mo žda je za to vi še is pi ta ni ka od go vo ri lo da ni je sprem no da se su sret ne sa oni ma ko ji su ih vik ti mi zi ra li, ali tre ba lo bi uze ti u ob zir i či nje ni cu da ve ći na is pi ta ni ka ni je lič no po zna va la te oso be. Za pa ža nja ove vr ste po ja vi la su se i u dru gim pro ce si ma su o ča va nja sa pro šlo šću gde je opra šta nje po sta lo deo na ci o nal ne stra te gi je i re to ri ke su o ča va nja sa pro šlo šću, po ne kad iza zi va ju ći oštre re ak ci je od stra ne onih ko ji su sma tra li da opra šta nje mo že bi ti sa mo in di vi du a lan i pri- va tan pro ces, za vi stan od mno go broj nih okol no sti i uslo va, a u sva kom slu ča ju ve o ma te žak i dug pro ces. Ovo is tra ži va nje su ge ri še da su i po sle vi še od 16 go di na po sle po čet ka ras pa da Ju go sla vi je mno ga ključ na pi ta nja u su o ča va nju sa pro šlo šću i da lje ve o ma pri sut na u de ba ti o to me ka ko kre nu ti na pred. Ova ras pra va bi mo gla da po sta ne bo lja, ako bi se u pi ta nje do ve le od re đe ne pret po stav ke o to me ka ko pri zna va nje i pre u zi ma nje od go vor no sti mo že da se za ga ran tu je i ka ko da se po stig ne po mi re nje. Ko ji pri stup pri me ni ti u pro ce su su o ča va nja sa pro- šlo šću - da li pri mar no re tri bu tiv ni ili re sto ra tiv ni, pi ta nje je ko je je neo p hod no po sta vi ti u tre nut nom kon tek stu u Sr bi ji. Iz tog raz lo ga bi lo je ja ko va žno pi ta ti re pre zen ta tiv ni deo po pu la ci je o nji ho vim mi šlje nji ma i sta vo vi ma. Is tra ži va- nje u Sr bi ji po ka za lo je da mno gi za ni mlji vi re zul ta ti mo gu pro iz i ći iz ta kvog po du hva ta, kao i hi po te ze za bu du ća is pi ti va nja. Na da mo se da smo ta ko Temida 39 do pri ne li glav nim ci lje vi ma ovog ra da – da se de mon stri ra vred nost em pi rij- skih is tra ži va nja post-kon flikt ne prav de na lo kal nom sta nov ni štvu i da se ovi na la zi po sta ve kao pa ra dig ma za po gled na „me đu na rod na” kri vič na de la iz pro šlo sti u ši rem te o rij skom okvi ru re sto ra tiv ne prav de. Li­te­ra­tu­ra Blo om fi eld, D., Bar nes, T., Huyse, L. (eds.) (2003) Re con ci li a tion Af ter Vi o lent Con flict – A Hand bo ok. Stoc kholm: In ter na ti o nal Idea. Bryman, A. (2008) So cial Re se arch Met hods. Ox ford: Ox fo rd Uni ver sity Press. Daly, E., Sar kin, J. (eds.) (2007) Re con ci li a tion in Di vi ded So ci e ti es – Fin ding Com mon Gro und. Phi la delp hia: Uni ver sity of Pennsylva nia Press. Fri e drichs, D. (ed.) (1998) Sta te Cri me: Vo lu mes 1 & 2. Al der shot: As hga te/Dart mo uth. In ter na ti o nal Cen ter for Tran si ti o nal Ju sti ce (2004) Ira qi Vo i ces: At ti tu des to wards Tran- si ti o nal Ju sti ce and So cial Re con struc tion. New York: Hu man Rights Cen tre, Uni ver sity of Ber ke ley Ca li for nia/ In ter na ti o nal Cen ter for Tran si ti o nal Ju sti ce. In ter na ti o nal Cen ter for Tran si ti o nal Ju sti ce (2006) Co lom bian Per cep ti ons and Opi ni- ons on Ju sti ce, Truth, Re pa ra ti ons, and Re con ci li a tion. New York: In ter na ti o nal Cen ter for Tran si ti o nal Ju sti ce In ter na ti o nal Cen ter for Tran si ti o nal Ju sti ce (2007) When the War Ends: A Po pu la tion Ba sed Sur vey of At ti tu des abo ut Pe a ce, Ju sti ce, and So cial Re con struc tion in Nort hern Ugan da. New York: Hu man Rights Cen tre, Uni ver sity of Ber ke ley Ca li for nia/ In ter na ti- o nal Cen ter for Tran si ti o nal Ju sti ce. Ka u zla rich, D., Mul lins, C., Mat thews, R. (2003) A com pli city con ti nu um of sta te cri me. Con tem po rary Ju sti ce Re vi ew, 6(3), str. 241-254. Ki za, E., Rat hge ber, C., Roh ne, H. (2006) Vic tims of war: an em pi ri cal study on war, vic- ti mi sa tion and vic tims’ at ti tu des to wa rds ad dres sing atro ci ti es. Ham burg: Ham bur ger Edi tion. Mar shall, T. (1996) The Evo lu tion of Re sto ra ti ve Ju sti ce in Bri tain. Euro pean Jo ur nal on Cri mi nal Po licy and Re se arch, 4(4), str. 21-43. Par men ti er, S. (2001) The So uth Afri can Truth and Re con ci li a tion Com mis sion. To wards Re sto ra ti ve Ju sti ce in the Fi eld of Hu man Rights, in Fat tah, Ez zat & Par men- ti er, S. (eds.), Vic tim Po li ci es and Cri mi nal Ju sti ce on the Road to Re sto ra ti ve Ju sti ce. Es says in Ho no ur of Tony Pe ters, 401-428, Le u ven, Le u ven Uni ver sity Press. Step han Par men ti er, Mar ta Va li ñas, El mar We i te kamp 40 Par men ti er, S. (2003) Glo bal Ju sti ce in the Af ter math of Mass Vi o len ce. The ro le of the In ter na ti o nal Cri mi nal Co urt in De a ling with Po li ti cal Cri mes. In ter na ti o nal An nals of Cri mi no logy, 41(1-2), str. 203-224. Par men ti er, S. and We i te kamp, E. (2005) The Truth and Re con ci li a tion Com mis sion in So uth Afri ca, in Na ta ra jan, M. (ed.), In tro duc tion to In ter na ti o nal Cri mi nal Ju sti ce, 151- 158, New York, McGraw-Hill. Par men ti er, S., We i te kamp, E. (2007) Po li ti cal Cri mes and Se ri o us Vi o la ti ons of Hu man Rights: To wards a Cri mi no logy of In ter na ti o nal Cri mes. In S. Par men ti er & E. We i te- kamp (eds.) Cri me and Hu man Rights – Se ri es in So ci o logy of Cri me, Law and De vi an ce, vol. 9. Am ster dam/Ox ford: El se vi er/JAI Press, str. 109-144. Rom bo uts, H., Par men ti er, S. (2009) The In ter na ti o nal Cri mi nal Co urt and its Trust Fund are Co ming of Age: To wards a Pro cess Ap pro ach for the Re pa ra tion of Vic tims. In ter na ti o nal Re vi ew of Vic ti mo logy, 16(2), str. 149-182. Shel ton, D. (2005) The Uni ted Na ti ons Prin ci ples and Gu i de li nes on Re pa ra ti ons: Con- text and Con tents. In K. De Feyter, S. Par men ti er, M. Bos suyt & P. Lem mens (eds.) Out of the As hes – Re pa ra tion for Vic tims of Gross and Syste ma tic Hu man Rights Vi o la ti ons. Ant werp/Ox ford: In ter sen tia, str. 11-33. UNDP (2005) Early War ning System Spe cial Edi tion – Ju sti ce and Truth in Bo snia and Her- ze go vi na: Pu blic Per cep ti ons. Sa ra je vo: UNDP. Uni ted Na ti ons Ge ne ral As sembly (2006) Ba sic Prin ci ples and Gu i de li nes on the Right to a Re medy and Re pa ra tion for Vic tims of Gross Vi o la ti ons of In ter na ti o nal Hu man Rights Law and Se ri o us Vi o la ti ons of In ter na ti o nal Hu ma ni ta rian Law: re so lu tion / adop ted by the Ge ne ral As sembly, 21.3.2006 – A/RES/60/147. Pre u ze to 15.3.2010. sa: http://www.un hcr.org/ref world/do cid/4721cb942.html Va li ñas, M., Par men ti er, S., We i te kamp, E. (2008) Sur vey ‘Re sto ring Ju sti ce in Ser bia’ – Pre li mi nary Re port. Le u ven: Fa culty of Law & Le u ven In sti tu te of Cri mi no logy. Va li ñas, M., Van spa u wen, K. (2009) The pro mi se of Re sto ra ti ve Ju sti ce in the se arch for truth af ter a vi o lent con flict - Ex pe ri en ces from So uth Afri ca and Bo snia-Her ze go- vi na. Con tem po rary Ju sti ce Re vi ew, 12(3), str. 269-287. Wal gra ve, L. (1994) Beyond Re ha bi li ta tion: In Se arch of a Con struc ti ve Al ter na ti ve in the Ju di cial Re spon se to Ju ve ni le Cri me, 2(2) Euro pean Jo ur nal on Cri mi nal Po licy and Re se arch (Spe cial Is sue on the Ju ve ni le Ju sti ce System) str. 57-75, 62-67. We i te kamp, E., Par men ti er, S., Van spa u wen, K., Va li ñas, M., Ge rits, R. (2006) How to deal with mass vic ti mi za tion and gross hu man rights vi o la ti ons. A re sto ra ti ve ju sti ce ap pro ach. In U. Ewald & K. Tur ko vić (eds.) Lar ge Sca le Vic ti mi sa tion as a Po ten tial So ur ce of Ter ro rist Ac ti vi ti es – Im por tan ce of Re ga i ning Se cu rity in Post-Con flict So ci e ti es. Am ster dam: IOS Press, str. 217-241. Temida 41 Step han par Men ti er Mar ta Va li ñaS el Mar We i te kaMp Re­sto­ring­ju­sti­ce­in­Ser­bia­–­Re­con­ci­li­a­tion­­ and­re­sto­ra­ti­ve­ju­sti­ce­in­a­post-war­con­text The de ba te on how to deal with the past in Ser bia is an on go ing one. Both the In ter na ti o nal Cri mi nal Tri bu nal for ex-Yugo sla via and na ti o nal cri mi nal ju sti ce mec ha- nisms ha ve played an im por tant ro le in pro se cu ting of fen ders. Ot her tran si ti o nal ju sti ce ap pro ac hes con ti nue to be di scus sed. All in all, the Yugo slav and the Ser bian ca ses are si mi lar to ot her de ba tes abo ut ‘de a ling with the past’ or ‘tran si ti o nal ju sti ce’, as they are ta king pla ce bet we en eli tes, po li ti cal, eco no mic, and wit hin ci vil so ci ety, both in the co un try con cer ned and at the in ter na ti o nal le vel. Li ke wi se the vi ews and ex pec ta- ti ons of the lo cal po pu la ti ons in any gi ven co un try are very ra rely ta ken in to ac co unt. In this pa per fin dings of a po pu la tion-ba sed re se arch car ried out by our re se arch te am in Ser bia in 2007 are pre sen ted. The re se arch was do ne by me ans of a qu an ti ta ti ve sur- vey ac ross the co un try on se ve ral is su es of post-con flict ju sti ce, in clu ding truth se e king, ac co un ta bi lity, re pa ra tion for vic tims and re con ci li a tion. Keywords: ci ti zen at ti tu des, hu man rights, re sto ra ti ve ju sti ce, re con ci li a tion, Serbia. Sa en gle skog je zi ka pre veo: Ni ko la M. Pe tro vić