Ekonomija teorija i praksa 2017-03.pdf E K O N O M I J A TEORIJA I PRAKSA G o d i n a X • b r o j 3 s t r. 1 – 1 5 PERCEPCIJA I STAVOVI STUDENATA PREMA OBRAZOVANJU NA DALJINU Nina Đurica1 Dragan Soleša2 Sažetak: Revolucionaran razvoj interneta i informaciono-komunikacione tehnologije doveo je do promena u mnogim aspektima života, a samim tim i obrazovanje dobija novu dimenziju. Važna evolucija u obrazovnom sistemu predstavlja uvođenje i razvoj studijskih programa na daljinu, kako u razvije- nim tako i u nerazvijenim zemljama sveta. Obrazovanje na daljinu predstavlja sistem obrazovanja koji se zasniva na korišćenju savremenih informacionih i komunikacionih tehnologija. Cilj ovog istraživanja jeste da se ispitaju stavovi studenata o percipiranoj korisnosti i organizaciji nastavnog procesa obrazova- nja na daljinu, kao i obrazovnoj platformi Moodle. U analizi dobijenih poda- taka korišćene su sledeće metode: t-test, deskriptivna statistika i faktorska anali- za. Danas je opstanak visokoobrazovnih institucija moguć jedino obezbeđenjem kvalitetnog obrazovanja i razvojem atraktivnih studijskih programa prilagođe- nih zahtevima tržišta, koje diktira promene u svim aspektima života. Ključne reči: informaciono-komunikaciona tehnologija / obrazovanje na daljinu / visokoobrazovne institucije / Moodle platforma. 1 Beogradska poslovna škola –Visoka škola strukovnih studija, Kraljice Marije 73, Beograd, Srbija, e-mail: nina.djurica@bbs.edu.rs 2 Univerzitet Privredna akademija, Fakultet za ekonomiju i inženjerski menadžment, Cvećarska 2, Novi Sad, Srbija, e-mail: dragan.solesa@�mek.edu.rs UDK: 316.65-057.875:37.018.43 Datum prijema rada: 07.08.2017. Datum korekcije rada: 21.08.2017. Datum prihvatanja rada: 24.08.2017. O R I G I N A L A N N A U Č N I R A D 2 Nina Đurica UVOD Visokoobrazovne institucije su uvidele značaj razvoja cenjenih i ozbiljnih nastav- nih planova i programa obrazovanja na daljinu, koje svake godine upisuju stotine miliona studenata širom sveta. Obrazovanje na daljinu podrazumeva sistem ob- razovanja gde su nastavnici i studenti �zički udaljeni, a taj problem se rešava ko- rišćenjem interneta i savremenih tehnologija. Prema Turban, McLean, Wetherbe (2003) učenje na daljinu se sprovodi alatima ili tehnologijama za prevazilaženje ograničenja učenja u isto vreme ili na istom mestu (str. 148). Simonson, Schlos- ser i Orellana (2011) de�nišu obrazovanje na daljinu kao formalno obrazovanje, institucionalno zasnovano, gde se odvaja grupa za učenje i gde se interaktivni te- lekomunikacioni sistemi koriste za povezivanje učenika, resursa i instruktora (str. 126). Učenje na daljinu se odnosi na sistem obrazovanja, koji ima za cilj pružanje obrazovanja studentima korišćenjem savremenih informacionih i komunikacionih tehnologija, umesto da redovno pohađaju kurseve u tradicionalnim učionicama (Bourdeau & Bates, 1996, str. 268; Bernard, Rubalcava & St-Pierre, 2000, str. 262). Smatra se da obrazovanje na daljinu postoji već više od sto godina i vezuje se za pojavu dopisnih škola, koje su se zasnivale na slanju materijala i knjiga putem pošte (Pokorni, 2009, str. 139). Ako želimo preciznije utvrditi početak ovog vida obra- zovanja prihvatićemo 1858. godinu, kada je Londonski univerzitet svojom odlu- kom da dozvoli polaganje ispita bez prethodnog posećivanja predavanja utemeljio prvi zvanični oblik učenja na daljinu u vidu dopisnih kurseva (Zenović i Bagarić, 2014, str. 379). Danas je obrazovanje na daljinu razvijen sistem obrazovanja, za- hvaljući informacionoj i komunikacionoj tehnologiji, koji pruža brojne prednosti studentima u odnosu na tradicionalan način studiranja. Obrazovanje preko interneta, kao vid školovanja van uobičajenih institucija, u kome su profesori i studenti razdvojeni �zički i vremenski, javlja se kao osnov za promene u tradicionalnom modelu univerziteta i za kreiranje nove obrazovne pa- radigme – virtuelnog univerziteta. (Pantović, Dinić i Starčević, 2002, str. 341). Zahvaljujući obrazovanju na daljinu, studenti imaju mogućnost izbora studijskih programa prestižnih visokoobrazovnih institucija, koje su van mesta i države sta- novanja, bez potrebe putovanja u mesto održavanja studija. Samim tim, studiranje na daljinu je znatno ekonomičnije, jer se smanjuju troškovi stanovanja i putovanja. Studenti se profesionalno i nezavisno usavršavaju; vlastitim tempom, na mestu i u vremenu koje sami odaberu. Na raspolaganju im je veliki broj predmeta koje nude različite institucije i nastavnici-pojedinci; studenti prolaze kroz materijal za učenje onom brzinom i onoliko puta koliko žele (Soleša i Obrić, 2005, str. 387). 3PERCEPCIJA I STAVOVI STUDENATA PREMA OBRAZOVANJU NA DALJINU Postoji nekoliko faktora koji su važni u situacijama učenja na daljinu: visok nivo motivacije studenata, jaka radna etika i snažne mere za podršku studentima obično rezultiraju uspehom kod osoba koje uče na daljinu (Turban, McLean i Wetherbe, 2003, str. 150). Uz pomoć interneta, kao globalne računarske mreže, i informaci- ono-komunikacione tehnologije, danas mogu da studiraju studenti koji zbog neke vrste invaliditeta, zaposlenosti, geografske udaljenosti ili vremenskog ograničenja nisu mogli da studiraju na tradicionalan način. Takođe, ovo je veoma važno za studente iz siromašnih zemalja, kojima je sad pružena mogućnost upisivanja savre- menih nastavnih programa u razvijenim zemljama. Načini komuniciranja učesnika u procesu elektronskog obrazovanja su (Radenko- vić i Despotović, 2005, str. 338): • Elektronska pošta – najjednostavniji oblik asinhrone interakcije. Najčešće se koristi kao dodatak uz druge oblike komunikacije. • Liste elektroske pošte (e-mail list, list server) koriste se za slanje poruka elek- tronskom poštom celoj grupi studenata, odnosno većem broju korisnika kod hitnih poruka. • Mrežne novosti predstavljaju oblik diskusionih grupa koje se temelje na odre- đenim interesnim grupama (tehnička, društveno-politička, stručna, naučna i sl.) unutar kojih se šalju i čitaju novosti. • Forumi su diskusione grupe na vebu. Poslednjih godina su postali najpopu- larniji oblik multimedijalnih komuniciranja korisnika sistema za obrazovanje na daljinu. • Čet je sinhrona komunikacija bazirana na tekstualnim porukama preko in- terneta ili intraneta. • Elektronska tabla se koristi u svrhu kombinovanja teksta i vizuelnih elemena- ta u komunikaciji. Omogućava da učesnici dele "gra�čku tablu" u okviru koje mogu istovremeno pisati, crtati, stavljati slike, gra�kone, skice i sl. • Telekonferencija se koristi za sastanke, održavanje nastave na daljinu i stručno konsultovanje između više učesnika na zajedničkom projektu. Klasično i savremeno obrazovanje je podržano informacionim tehnologijama u je- dinstven sistem %eksibilnog obrazovanja (Soleša i Obrić, 2005, str. 387). Kada se učenje na daljinu kombinuje sa zahtevima �zičkog prisustva studenata, tada se na- ziva hibridno učenje ili blended learning (Bailey, Ifenthaler, Gosper, Kretzschmar 4 Nina Đurica & Ware, 2015, str. 170). Blended learning ili %eksibilno obrazovanje je svojevrsna kombinacija prednosti tradicionalnog oblika obrazovanja i obrazovanja na dalji- nu. Osnovne prednosti %eksibilnog obrazovanja u odnosu na klasično obrazovanje su (Soleša i Obrić, 2005, str. 387): • veća e�kasnost, • povećanje kapaciteta obrazovnih institucija, • obrazovanje koje se lako može prilagoditi potrebama obrazovanja uz rad, • manji troškovi obrazovnog procesa, • ravnomernija distribucija obrazovanja kroz dostupnost novih obrazovnih programa, vanobrazovnih i ekonomskih centara, • mogućnost različitim institucijama da imaju pristup inostranim obrazovnim resursima – veći kvalitet stečenih znanja. Moodle (Modular Object Oriented Developmental Learning Environmental) je open-source sistem za upravljanje procesom učenja, koji koriste univerziteti, škole i individualni instruktori radi unapređivanja nastave pomoću veb tehnologija (Ra- denković i Despotović, 2005, str. 339). Web e-learning platforme omogućavaju nastavnicima laganu organizaciju, objavljivanje, upravljanje i implementaciju edu- kativnog materijala (Soleša i Obrić, 2005, str. 392). Moodle je revolucionirao proces učenja (Hui Hsu, 2012, str. 45). Danas se koristi u 236 zemalja i pruža mogućnost instaliranja na više od sto jezika. Na raspolaganju je i verzija na srpskom jeziku, i ćirilična, i latinična. Od svih so'verskih sistema, u Srbiji je Moodle najprihvaćenija platforma od strane visokoobrazovnih institucija. Visokoobrazovne institucije koje koriste Moodle u Srbiji su (izvor: http://mood- le.org/sites/index.php?country=RS#M, 2. 4. 2017): • Univerzitet Privredna akademija; • Fakultet organizacionih nauka, Mašinski fakultet, Farmaceutski fakultet, Pravni fakultet, Medicinski fakultet, Rudarsko-geološki fakultet, Građevin- ski fakultet, Saobraćajni fakultet, Filološki fakultet (Univerzitet u Beogradu); • Prirodno-matematički fakultet, Fakultet tehničkih nauka (Univerzitet u No- vom Sadu); 5PERCEPCIJA I STAVOVI STUDENATA PREMA OBRAZOVANJU NA DALJINU • Elektronski fakultet, Medicinski fakultet (Univerzitet u Nišu); • Medicinski fakultet (Univerzitet u Prištini); • Fakultet tehničkih nauka u Čačku (Univerzitet u Kragujevcu); • Državni univerzitet i Internacionalni univerzitet u Novom Pazaru; • Računarski fakultet (Univerzitet Union); • Univerzitet Singidunum; • Alfa BK univerzitet; • Univerzitet Džon Nezbit; • Visoka škola strukovnih studija za informacione i komunikacione tehnolo- gije; • Visoka škola elektrotehnike i računarstva strukovnih studija; • Visoka hemijsko-tehnološka škola strukovnih studija, Kruševac; • Visoka poslovno-tehnička skola strukovnih studija, Užice. METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA U svetu postoji veliko interesovanje za studiranje na daljinu, dok u Srbiji ovaj oblik obrazovanja još uvek nije zastupljen u većoj meri. Brojni su razlozi zbog čega se u našoj zemlji u širem obimu ne primenjuje: nedostatak znanja i veštine studenata, nedostatak adekvatnog so'vera i tehnološke osnove, nedostupnost adekvatne li- terature, zabrinutost u pogledu ekvivalentnosti tradicionalnom učenju, nepovere- nje profesora i studenata u pogledu kvaliteta nastave, neinformisanost studenata o konceptu obrazovanja na daljinu. 6 Nina Đurica Tabela 1. Osnovne karakteristike studenata i njihovi odgovori na pitanja istraživanja (u %) Promenljiva Kategorija Frekvence Procenat Srednja vrednost St. devijacija Pol Muški 63 29.9 Ženski 148 70.1 Prosečna ocena   7.97 0.85 Studijski program Marketing i trgovina 68 32.2 Finansije, računovodstvo i bankarstvo 108 51.2 Menadžment 35 16.6 Da li ste upoznati sa suštinom i mogućnostima koje pruža obrazovanje na daljinu? Da, u potpunosti 39 18.5 Nedovoljno 113 53.6 Ne, uopšte 59 28.0 Da li ste upoznati koje visokoobrazovne institucije u Srbiji realizuju obrazovanje na daljinu? Da 23 10.9 Delimično 68 32.2 Ne 120 56.9 Da li ste imate iskustvo u korišćenju Moodle so'vera? Da 29 13.7 Ne 182 86.3 Da li smatrate da fakultet koji studirate treba da uvede mogućnost studiranja na daljinu? Da 117 55.5 Ne 23 10.9 Nisam siguran 71 33.6 Za potrebe ovog rada sprovedena je anketa na Beogradskoj poslovnoj školi – Viso- koj školi strukovnih studija. Osnovni instrument istraživanja je strukturirani upit- nik, koji se sastoji iz dva dela. Prvi deo upitnika se odnosi na kontrolne varijable (polnu strukturu studenata, prosečnu ocenu, studijski program, činjenicu da li su upoznati sa suštinom i mo- gućnostima obrazovanja na daljinu, koje visokoobrazovne institucije realizuju ob- razovanje na daljinu, iskustvo u korišćenju Moodle so'vera, mogućnost uvođenja studiranja na daljinu na fakultetu). Drugi deo upitnika se sastoji od 15 pitanja, koja su formulisana tako da se prime- nom Likertove skale ispituju stavovi studenata o percipiranoj korisnosti i organiza- ciji nastavnog procesa obrazovanja na daljinu, kao i obrazovnoj platformi Moodle. Moodle predstavlja jedan od od najpopularnijih i najčešće korišćenih platformi za izradu onlajn obrazovnih kurseva. Anketirano je 211 studenta sa prve godine osnovnih studija tri studijska programa (Marketing i trgovina, Finansije, računo- vodstvo i bankarstvo i Menadžment) u maju 2017. godine. 7PERCEPCIJA I STAVOVI STUDENATA PREMA OBRAZOVANJU NA DALJINU Od 211 studenata zadržanih u analizi, 29.9% njih su bili muškarci, a znatno veći procenat žena, i to 70.1%. Prosečna ocena anketiranih studenata je 7.97, a stan- dardna devijacija iznosi 0.85. Većina ispitanih studenata su nedovoljno upoznati sa suštinom i mogućnostima koje pruža obrazovanje na daljinu, i to 53,6%. Samo 18,5% studenata u potpunosti su upoznati sa konceptom obrazovanja na daljinu. Izuzetno mali procenat studenata (10.9%) je upoznat sa informacijama koje vi- sokoobrazovne institucije u Srbiji realizuju obrazovanje na daljinu. Samo 23 stu- denta su naveli sledeće fakultete: Fakultet za ekonomiju i inženjerski menadžment (Univerzitet Privredna akademija), Fakultet organizacionih nauka (Univerzitet u Beogradu), Fakultet sporta i �zičkog vaspitanja (Univerzitet u Nišu), Univerzitet Džon Nezbit i Univerzitet Union. Međutim, više od polovine ispitanih studenata (55,5%) smatra da Beogradska poslovna škola – Visoka škola strukovnih studija treba da uvede mogućnost studiranja na daljinu, zbog %eksibilnosti i prilagođe- nosti obrazovanja osobama koje nisu u mogućnosti da studiraju na tradicionalan način. REZULTATI ISTRAŽIVANJA I DISKUSIJA REZULTATA U radu je stavljen akcenat na ispitivanju stavova studenata o percipiranoj kori- snosti i organizaciji nastavnog procesa obrazovanja na daljinu, kao i obrazovnoj platformi otvorenog koda Moodle, koja ima veliki značaj u integraciji obrazovnih institucija u Srbiji i svetu. Takođe, cilj rada je da se ispituje faktori koji su uticali da odluku studenata da studiraju na tradicionalan način, a ne za studiranje na daljinu, kao motivacija i zainteresovanost studenata na uvođenje studijskih programa na daljinu. 8 Nina Đurica Tabela 2. Rezultati faktorske analize i analize pouzdanosti Stavke (items) Cronbach’s alpha F1 F2 F3 0.783 0.770 0.829 Obrazovanje na daljinu pruža mogućnost provere znanja na raznovrsne načine, praćenjem i vrednovanjem svih aktivnosti studenata 0.793     Obrazovanje na daljinu omogućava da elektronski pratite predavanja na udaljenim lokacijama i u bilo koje vreme 0.620     Obrazovanje na daljinu omogućava da svim potrebnim nastavnim materijalima pristupate bez obzira gde se nalazite 0.615     Učenje na daljinu podstiče studente da samostalno istražuju najaktuelnije informacije u skladu sa sopstvenim interesovanjima 0.563     Obrazovanje na daljinu omogućava interakciju sa studentima i profesorima sa drugih fakulteta, čime se razmenjuju znanja, informacije i iskustva 0.515     Studiranje na daljinu je �nansijski isplativije od tradicionalnog studiranja jer nema potrebe za preseljenjem, putovanjima i drugim troškovima   0.669 Obrazovanje na daljinu omogućava dostupnost šire ponude studijskih programa, kako obrazovnih institucija u zemlji tako i u inostranstvu   0.668 Obrazovanje na daljinu pruža mogućnost studiranja zaposlenim osobama, osobama sa trajnim ili privremenim �zičkim problemima, invaliditetom ili bolestima, a koje nisu u mogućnosti da studiraju na tradicionalan način   0.607 Obrazovanje na daljinu omogućava efektivnije usklađivanje poslovnih, privatnih i obaveza fakultetu   0.530 Obrazovanje na daljinu pruža mogućnost učenja u slobodno vreme i rad prema sopstvenom tempu   0.525 Studiranje na daljinu zahteva od studenata posedovanje discipline i radnih navika za izvršenje svih obaveza   0.498 Moodle platforma je pouzdan alat sa mnoštvom različitih tipova aktivnosti   -0.819 Moodle platforma omogućava jednostavan i brz pristup materijalima   -0.774 Moodle platforma unapređuje komunikaciju između studenata i profesora   -0.706 Moodle platforma povećava %eksibilnost studiranja na daljinu   -0.674 Za određivanje dimenzionalnosti podataka korišćena je faktorska analiza. Priklad- nost podataka za ovaj tip analize je ispitana pomoću Kajzer-Mejer-Olkinovog po- kazatelja koji je iznosio 0.827, što premašuje preporučenu vrednost od 0.7, kao i pomoću Bartletovog testa sferičnosti koji je pokazao statističku značajnost. Ovi rezultati su ukazali na faktorabilnost korelacione matrice. Faktori su ekstrahovani metodom glavnih komponenti, a njihova rotacija je izvršena varimax metodom. 9PERCEPCIJA I STAVOVI STUDENATA PREMA OBRAZOVANJU NA DALJINU Broj dimenzija, latentnih faktora, određen je na osnovu scree dijagrama (slika 1) kao i na osnovu eigen vrednosti koje su veće od 1 (Kajzerov kriterijum). Ekstraho- vani faktori objašnjavaju 32.3%, 13.6% i 8.9% varijanse. Slika 1. Scree dijagram Vrednosti za Cronbach’s alpha pokazuju da sve tri skale imaju unutrašnju sagla- snost, jer su sve tri vrednosti za Cronbach’s alpha veće od 0.7 (0.783, 0.770, 0.829), što se smatra dovoljno velikim i govori da su stavke koje čine svaku dimenziju me- đusobno povezane. 10 Nina Đurica Tabela 3. Deskriptivna statistika stavki povezanih sa tri dobijena faktora (n=211) Stavka Srednja vrednost Medijana Std. devijacija F1 / Percipirana korisnost Obrazovanje na daljinu omogućava dostupnost šire ponude studijskih programa, kako obrazovnih institucija u zemlji tako i u inostranstvu. 3.02 3.00 1.05 Obrazovanje na daljinu pruža mogućnost učenja u slobodno vreme i rad prema sopstvenom tempu. 3.52 4.00 1.04 Studiranje na daljinu zahteva od studenata posedovanje discipline i radnih navika za izvršenje svih obaveza. 3.51 4.00 1.09 Obrazovanje na daljinu omogućava efektivnije usklađivanje poslovnih, privatnih i obaveza na fakultetu. 3.41 3.00 1.05 Studiranje na daljinu je �nansijski isplativije od tradicionalnog studiranja jer nema potrebe za preseljenjem, putovanjima i drugim troškovima. 3.34 3.00 0.97 Obrazovanje na daljinu pruža mogućnost studiranja zaposlenim osobama, osobama sa trajnim ili privremenim invaliditetom ili bolestima, a koje nisu u mogućnosti da studiraju na tradicionalan način. 3.37 3.00 0.98 F2 / Organizacija nastave Obrazovanje na daljinu omogućava da svim potrebnim nastavnim materijalima pristupate bez obzira gde se nalazite. 3.52 4.00 0.96 Obrazovanje na daljinu omogućava da elektronski pratite predavanja na udaljenim lokacijama, u bilo koje vreme. 3.77 4.00 1.07 Učenje na daljinu podstiče studente da samostalno istražuju najaktuelnije informacije u skladu sa sopstvenim interesovanjima. 3.69 4.00 1.00 Obrazovanje na daljinu omogućava interakciju sa studentima i profesorima sa drugih fakulteta, čime se razmenjuju znanja, informacije i iskustva. 3.32 3.00 1.04 Obrazovanje na daljinu pruža mogućnost provere znanja na raznovrsne načine, praćenjem i vrednovanjem svih aktivnosti studenata. 3.73 4.00 1.04 F3/ Obrazovna platforma Moodle Moodle platforma omogućava jednostavan i brz pristup materijalima. 3.17 3.00 0.90 Moodle platforma je pouzdan alat sa mnoštvom različitih tipova aktivnosti. 3.23 3.00 0.80 Moodle platforma povećava %eksibilnost studiranja na daljinu. 3.18 3.00 0.78 Moodle platforma unapređuje komunikaciju između studenata i profesora. 3.23 3.00 0.87 Drugi deo anketnog upitnika su pitanja predviđena za ispitivanje stavova stude- nata o percipiranoj korisnosti obrazovanja na daljinu, organizaciji nastave i i obra- zovnoj platformi Moodle. Tabela 3. predstavlja izračunate deskripitivne statističke dimenzije za drugi deo anketnog upitnika. Što se tiče faktora Percipirana korisnost, najveći značaj studenti daju stavci Obra- zovanje na daljinu pruža mogućnost učenja u slobodno vreme i rad prema sopstve- 11PERCEPCIJA I STAVOVI STUDENATA PREMA OBRAZOVANJU NA DALJINU nom tempu (M=3.52, SD=1.04) i Studiranje na daljinu zahteva od studenata po- sedovanje discipline i radnih navika za izvršenje svih obaveza (M=3.51, SD=0.66). Rezultati pokazuju da glavne korisnosti obrazovanja na daljinu studenti vide u sa- mostalnoj organizaciji učenja i slobodnog vremena. Za faktor Organizacija nastave najveću srednju vrednost ima stavka Obrazovanje na daljinu omogućava da elektronski pratite predavanja na udaljenim lokacijama i u bilo koje vreme (M=3.77, SD=1.07) i Obrazovanje na daljinu pruža mogućnost provere znanja na raznovrsne načine praćenjem i vrednovanjem svih aktivnosti studenata (M=3.73, SD=1.04). Rezultati nam pokazuju da je studentima izuzetno važna %eksibilnost koju pruža studiranje na daljinu. Studenti mogu elektronski da prate predavanja, pristupaju nastavnim materijalima sa bilo koje lokacije, da sami organizuju vreme i trajanje učenja i brzinu savladavanja nastavnih jedinica. Što se tiče stavki u vezi sa Obrazovnom platformom Moodle, najviši rezultati su pokazani za stavku Moodle platforma je pouzdan alat sa mnoštvom različitih tipo- va aktivnosti (M=3.23, SD=0.80) i Moodle platforma unapređuje komunikaciju između studenata i profesora (M=3.23, SD=0.87). Tabela 4. Zbog čega ste se odlučili na tradicionalan način studiranja, a ne za studiranje na daljinu? Stavke Broj ispitanika Procenat zasnovan na odgovorima Procenat zasnovan na ispitanicima Nisam našao/la adekvatan program obrazovanja na daljinu za oblast koja me interesuje. 46 15.2 22.4 Zabrinut sam u pogledu kvaliteta nastave u odnosu na tradicionalnu nastavu. 29 9.6 14.1 Zabrinutost u pogledu ekvivalentnosti (jednakih rezultata) učenja na daljinu u odnosu na tradicionalno učenje. 19 6.3 9.3 Nemam adekvatnu tehnološku osnovu za studiranje na daljinu. 16 5.3 7.8 Ne znam da li se u Srbiji vrednuju diplome stečene studiranjem na daljinu jednako kao i diplome stečene na tradicionalan način studiranja. 33 10.9 16.1 Mislim da nemam radne navike i disciplinu za samostalno usmeravanje učenja. 28 9.2 13.7 Društveni odnosi sa nastavnicima i kolegama tokom studiranja su važni za učenje i formiranje ličnosti. 45 14.9 22.0 Smatram da je usvajanje gradiva e�kasnije ukoliko u toku studiranja koristi komunicikacija licem u lice. 87 28.7 42.4 Ukupno 303 100.0 147.8 12 Nina Đurica U tabeli br. 4 prikazani su rezultati pitanja Zbog čega ste se odlučili na tradiciona- lan način studiranja, a ne za studiranja na daljinu? Na ovo pitanje, od 211 ispitanih studenata, odgovorilo je 205 (97.2%). Studenti su imali mogućnost davanja više odgovora, tako da su u tabeli prikazani procenti: procenat zasnovan na odgovori- ma i procenat zasnovan na ispitanicima. Ovih 205 ispitanika je označilo 303 od- govora. Tradicionalan način studiranja izabralo je 46 (22.4 %) ispitanika jer kao važan as- pekt smatraju nedostatak adekvatnog programa obrazovanja na daljinu za oblast koja ih interesuje, a to je 15.2% svih odgovora, dok 45 ispitanika (22.0%) smatra da su društveni odnosi sa nastavnicima i kolegama tokom studiranja izuzetno važni za učenje i formiranje ličnosti. Najviše ispitanih studenata (42.4%) smatra da je za usvajanje gradiva znatno e�kasnije ukoliko se u toku studiranja koristi komunika- cija licem u lice, i to je 28.7% svih odgovora. Tabela 5. Rezultati ispitivanja uticaja pola na faktore dobijene istraživanjem Faktori Pol n Srednja vrednost St. devijacija df t p F1- Organizacija nastave Muški 51 -0.118 0.938 171 -1,00 0,318 Ženski 122 0.049 1.025 F2- Percipirana korisnost Muški 51 0.232 0.915 171 1,99* 0,048 Ženski 122 -0.097 1.022 F3 – Obrazovna platforma Moodle Muški 51 0.176 1.077 171 1,50 0,136 Ženski 122 -0.073 0.961 aZnačajnost na nivou od 5% (p<0,05), b Značajnost na nivou od 1% (p<0,01), nz razlika nije značajna U tabeli 5. prikazane su srednja vrednost i standardna devijacija za svaku dimenzi- ju prema polu ispitanika, a značajnost razlika ovih ocena ispitana je t-testom (ana- liza varijanse –ANOVA). Analiza varijanse je pokazala da postoji značajna razlika u stavovima studenata muškog i ženskog pola kod dimenzije Percipirana korisnost obrazovanja na daljinu, kao i da ne postoji statistički značajna razlika u percepciji studenata Organizacije nastave i Obrazovne platforme Moodle. 13PERCEPCIJA I STAVOVI STUDENATA PREMA OBRAZOVANJU NA DALJINU ZAKLJUČAK U uslovima brzih tehnoloških promena, naš obrazovni sistem mora da osigura pove- ćane obrazovne mogućnosti bez povećanja materijalnih sredstava (Soleša, 2006, str. 193). Učenje na daljinu se u poslednje vreme, kao savremeni oblik obrazovanja, sve više širi kako u svetu tako i u Republici Srbiji (Soleša, 2006, str. 190). Rezultati poka- zuju da više od polovine ispitanih studenata (55.5%) smatra da Beogradska poslovna škola treba da uvede nove obrazovne mogućnosti, kao što su studijski programi na daljinu. Digitalni izvori informacija pružaju pružaju učenje zasnovano na iskustvi- ma, koja su pogodna za nove generacije (Soleša i Grijak, 2006, str. 691). Studenti kao osnovnu prednost tradicionalnog načina studiranja vide u komuni- kaciji licem u lice sa profesorima, što smatraju e�kasnom prilikom usvajanja gradi- va u toku studiranja. Međutim, postojanje veba je promenilo prirodu obrazovnog procesa, a savremena mrežna tehnologija je unapredila sposobnost komunikacije ljudi širom sveta i postala neophodan edukativni alat (Soleša, Rajsman & Juričić, 2014, str. 1403). Internet, kao globalna računarska mreža je znatno doprineo razvoju obrazovanja na daljinu i smanjio obim klasične edukativne komunikacije, koja se ostvaruje uz po- moć klasičnih komunikacionih medija ili uz direktne kontakte nastavnika i studenta. Uvođenje savremene informaciono-komunikacione tehnologije i multimedijalnih komunikacija predstavlja prioritet visokoobrazovnih institucija širom sveta. THE PERCEPTIONS AND ATTITUDES OF STUDENTS TO DISTANCE EDUCATION Djurica Nina Solesa Dragan Abstract: !e revolutionary development of the Internet and information and communication technolog y have led to changes in many aspects of life including education, which has obtained a new dimension. An important evolutionary aspect in the educational system is the introduction and development of distance learning study programs in both developed and developing countries. Distance learning is a system of education which is based on the use of modern information and communication technolog y. !e aim of this research is to examine students’ attitudes to the perceived usefulness and organization of the distance learning education process and to the educational platform called Moodle. In the analysis 14 Djurica Nina of the obtained data, the following methods were used: t-test, descriptive statis- tics and factor analysis. Nowadays, the survival of higher education institutions is possible only with the provision of high-quality education and development of attractive study programs created in accordance with market demands, which triggers changes in all aspects of life. Keywords: information and communication technolog y, distance learning, higher education institutions, Moodle platform LITERATURA 1. Bailey, M., Ifenthaler, D., Gosper, M., Kretzschmar, M. & Ware, C. (2015). [e changing importance of factors in%uencing students’ choice of study mode. Technolog y, Knowledge and Learning, 20(2), 169–184 2. Bernard, R. M., Abrami, P. C., Lou, Y., Borokhovski, E., Wade, A., Wozney, L., Wallet, P. A., Fiset, M. & Huang, B. (2004). How does distance educa- tion compare with classroom instruction? A meta-analysis of the empirical literature. Review of Educational Research, 74, 379–439 3. Bourdeau, J. & Bates, A. (1996). Instructional design for distance learning. Journal of Science Education and Technolog y, 5(4), 267–283 4. Hui Hsu, H. (2012). [e Acceptance of Moodle: An Empirical Study Based on UTAUT. SciRes, (3), 44–46 5. Pantović, V., Dinić, S., Starčević, D. (2002). Savremeno poslovanje i internet tehnologija – Uvod u digitalnu ekonomiju, Beograd, Energoprojekt – InGraf 6. Pokorni, S. (2009). Obrazovanje na daljinu. Vojnotehnički glasnik, (2), 138– 146 7. Radenković, B., Despotović, M. (2005). Integracija sistema za upravljanje procesom učenja i poslovnog informacionog sistema. XXIII Simpozijum o novim tehnologijama u poštanskom i telekomunikacionom saobraćaju – PosTel 2005 (335–342), Beograd, Saobraćajni fakultet 8. Simonson, M., Schlosser, C. & Orellana, A. (2011). Distance education re- search: a review of the literature. Journal of Computing in Higher Education, 23(2-3), 124–142 9. Soleša, D. (2006). Misija i organizacijski postulati E-learning centra Učitelj- skog fakulteta u Somboru. Informatologia, 39(3), 189–193 10. Soleša, D., Grijak, Đ. (2006). Digitalna generacija i realnost u obrazovanju. Proceedings of the 31st Annual ATEE (Association for Teacher Education in Europe) Conference (689–695), Portorož, National School for Leadership in Education, Faculty of Education, University of Ljubljana. 15PERCEPCIJA I STAVOVI STUDENATA PREMA OBRAZOVANJU NA DALJINU 11. Soleša, D. i Obrić, M. (2005). E-learning platforma Učiteljskog fakulteta u Somboru. Pedagogija, 60, (3) 12. Soleša, D., Rajsman, M. & Juričić, V. (2014). Web 2.0 as a potential for de- velopment of young people. Tehnički vjesnik, 21(6), 1403–1409 13. Turban, E., McLean, E. & Wetherbe, J. (2003). Informaciona tehnologija za menadžment. Beograd, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva 14. Zenović, I., Bagarić, I. (2014). Trendovi u otvorenom učenju na daljinu u svetu i kod nas. Međunarodna naučna konferencija Univerziteta Singidunum – Sinteza 2014 (379–384), Beograd, Univerzitet Singidunum